Sanja IV^EVI]
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE U ARHEOLO[KOME
MUZEJU SPLIT*
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE U ARHEOLO[KOME MUZEJU
SPLIT
UDK:
Izvorni znanstveni ~lanak
Primljeno:
Odobreno:
Sanja Iv~evi}
HR, 21000 SPLIT
Arheolo{ki muzej
Zrinsko-Frankopanska 25
U tekstu su obra|ene lukovi~aste fibule iz Salone, koje se ~uvaju u
Arheolo{kom muzeju Split. Tako|er se obra|uju T-fibule i fibule s
jednom lukovicom na luku, tipolo{ki usko vezane uz lukovi~aste.
Ukupno je obra|eno 83 primjerka.
Tipu Keller 1A koji se datira od 290. do 320. god. pripada 12
primjeraka, tipu 1B (290.-320. god.) 8 primjeraka; tip 2 (310.-350.
god.) zastupljen je samo varijantom 2B (4 primjerka). Ukupan broj
predmeta koji idu u tip Keller 3 (340.-360. god.) je 15. Najbrojnije
zastupljena skupina je tip Keller 4 (350.-380. god.), s primjercima
sve tri varijante ovog tipa. Jedini tip koji nije zastupljen ni jednim
primjerkom je tip Keller 5 (370.-400. god.).
Tip Keller 6 (1. polovica 5. st.) zastupljen je sa 4 primjerka.
Va‘nost fibula kao arheolo{kog materijala poznata je i nagla{ena ve}
na nizu primjeraka, a isto je tako nagla{ena iznimna uloga i posebnost
lukovi~astih fibula. Salona je, kao rimsko provincijalno sredi{te, morala
imati sve strukture koje je taj njezin polo‘aj zahtijevao. Potvrdu za tu
~injenicu nalazimo i u sitnom materijalu. Tako nam ove fibule, premda
su tek sitna karika u arheolo{kom bogatstvu Salone, pru‘aju novu
informaciju o njezinoj va‘nosti.
UVOD
Brojnost fibula i njihov relativno brz tipolo{ki razvoj, kao preduvjet za
preciznu dataciju, razlog su njihove prili~no dobre obra|enosti u europskoj
arheolo{koj literaturi. Svakodnevna upotreba ovog predmeta u odijevanju uzrok
je ~estih promjena i usavr{avanja oblika i ukrasa. Naime, kao va‘an odjevni
* Autor crte`a je Marijana Dukari}; M:1:1
2
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
detalj, fibula se razvijala zajedno s razvojem mode. Odje}a je uvijek, kako
danas tako i u antici, slu‘ila, me|u ostalim, i za isticanje materijalnog blagostanja
ili pripadnost odre|enom dru{tvenom sloju. Precizne okolnosti nalaza uvjet su
za odre|ivanje pripadnosti no{nji jednog tipa fibule odre|enoj skupini
stanovni{tva; tako su mogle pripadati ‘enskoj ili mu{koj no{nji, odre|ivati
vjersku pripadnost, biti dio vojni~ke uniforme. Isklju~iva pripadnost nekoj
skupini stanovni{tva nije dokazana ni za jedan tip fibule; tako su tipovi koji su
izra|ivani kao dio vojni~ke no{nje nala‘eni u ‘enskim grobovima. U izradi su
se prilago|avali, kako bi bolje pristajali na odre|enu no{nju. Takav su primjer
zlatne lukovi~aste fibule iz 5. st. (tip Keller 6), koje samo u svom osnovnom
obliku prate ovaj tip. Izra|ene su od tankog zlatnog lima, luk im je {upalj i
samim tim osjetljiviji na o{te}enja, a ukras na nozi u obliku slobodno postavljenih
voluta odaje ve}u preciznost izrade. Takvu fibulu nalazimo kao prilog u ‘enskom
grobu iz Splita, zajedno sa ‘enskim nakitom.1 Dobar su primjer Ausissa fibule
nala‘ene u ‘enskim grobovima kao dio ‘enske no{nje, iako su u osnovi vojni~ke
fibule. Neki su autori poku{ali odrediti pripadnost fibule s obzirom na dimenzije,
pa bi one manjih dimenzija pripadale dje~joj no{nji, a dokaz za to su nalazi
istovjetnih primjeraka na jednom lokalitetu.2 Ovdje je zanimljivo istaknuti prikaz
na konzularnom diptihu Stilihona (360.-408. god.) iz Monze,3 gdje su otac i
sin prikazani s istovjetnim lukovi~astim fibulama, na samo po obliku, nego i
po dimenzijama. Dakle, nije bilo pravilo da su manje fibule bile izra|ivane za
djecu, pogotovo kod fibula koje su no{ene kao statusni simbol, bez obzira na
dob ili spol. Isto tako dimenzije su mogle varirati s obzirom na vrstu odje}e za
koju su izra|ivane, jer je za pridr‘avanje tankih tkanina bila dovoljna manja
kop~a. Postoji prikaz na konzularnom diptihu Probianusa datiran u godinu
400. gdje je on prikazan s dva pisara koja na odje}i imaju lukovi~astu fibulu
istovjetnu njegovoj.4
Iz Salone je primjer isticanja statusa fibulom sa~uvan na steli Aurelija
Valerina iz 4. st. (sl. 1). Na gornjem dijelu stele je pokojnik prikazan u bogato
ukra{enoj tunici s istaknutom lukovi~astom fibulom na desnom ramenu, a u
donjem dijelu je natpis iz kojeg saznajemo da je bio vite{kog roda.5
1
2
3
4
5
Bu{kariol 1989: 23-28.
Riha 1992: 19.
Volbach 1958: 62, 62.
Schulze 1980: 40, kat. br. 21.
Stela se ~uva u Arheolo{kom muzeju Split pod inventarnim brojem A 5722; datirana
je u 1. desetlje}e 4. st,; objavljena: N. Cambi, Anti~ki portret u Hrvatskoj, Zagreb
1991, 190, kat. br. 114, sl. 112; D. Rendi}-Mio~evi}, Nova stela iz Solina, VAHD
LVI-LIX, 1954-57, str. 156. sl. 1, T. XIV.
VAHD 92/2000, str. 1-63
3
Lukovi~aste su fibule izra|ivane i no{ene kao vojni~ke fibule, a istodobno
su bile i statusni simbol, odnosno oznaka civilnog polo‘aja u Rimskom
Carstvu. U kasnocarskom razdoblju su i T-fibule no{ene kao vojni~ke. Ovaj
tip fibula u ranijoj se literaturi nije odvajao od lukovi~astih, a danas se uglavnom
obra|uju kao prijelazni oblik prema njima.6 Upravo su zato obra|ene u ovoj
radnji zajedno, jer ~ine cjelinu.
Kako postoje razra|ene tipologije za pojedina podru~ja Rimskog Carstva
poku{ala sam ih {to detaljnije primjeniti na na{e primjerke. Obra|eni su primjerci
iz stare zbirke Arheolo{koga muzeja Split, {to podrazumijeva nedostatak preciznih
okolnosti nalaza u najve}em broju slu~ajeva. Osnovna shema kod obrade fibula
je Kellerova podjela, s osvrtom na tipologije koje se odnose na neka druga
podru~ja Carstva. U osnovi nema velikih odstupanja u obradi ovog tipa
kasnoanti~kih fibula u razli~itih autora od Kellera naovamo, te premda svako
podru~je predstavlja cjelinu za sebe s vlastitim razvojem u okviru geografskopoliti~kih uvjeta, lukovi~aste fibule su ujedna~ene kao ni jedan drugi tip fibula
do tada, pa je mo‘da upravo za njih bilo najlak{e primijeniti tipologije razvijene
na osnovi nalaza s ostalog podru~ja Carstva.
Va‘no je napomenuti i to da se u Arheolo{kom muzeju Split ~uva jo{
barem 80 fibula ovoga tipa s drugih ili nepoznatih lokaliteta, te nisu uvr{tene u
ovu radnju.
LU^NE FIBULE S JEDNOM LUKOVICOM NA LUKU
Naziv ovoga tipa proiza{ao je iz oblika fibule, odnosno jedne njezine
zna~ajke, a to je ukras u obliku lukovice na po~etku luka s kojim je uvijek
lijevana zajedno. Premda ukras nema uvijek oblik razvijene lukovice i katkad
se svodi na jednostavno zadebljanje, ovaj je naziv ve} zastupljen u literaturi (u
njema~koj literaturi, u kojoj je ovaj tip najvi{e obra|ivan, u uporabi je naziv
Bügelknopffibeln). Javljaju se od po~etka 4. st., a traju kroz cijelo 5. st. Nastanak
im se vezuje uz podru~je Germanije i legionarski tip fibule, kako smatra A.
Böhme,7 premda postoje i neka druga mi{ljenja o postanku ovog tipa.8
Mnogobrojne su na podru~ju slobodne Germanije, pa neki autori upravo na
tom podru~ju tra‘e mjesto njihova nastanka. Ipak, tip je zastupljen i na podru~ju
Rimskoga Carstva, i to gu{}e u isto~nim nego zapadnim provincijama.9
6
7
8
9
Keller 1975, Behrens 1954, Böhme 1972, Bojovi} 1983, Feugére 1985, Jobst 1975,
Pröttel 1988, Riha 1994.
Böhme 1972: 35, 36.
Bojovi} 1983: 77.
Ibidem
4
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
Temeljne su zna~ajke ovog tipa polukru‘ni luk, naj~e{}e ukra{en po sredini,
noga fibule jednako je {iroka kao i luk i u pravilu ne{to kra}a od njega; dr‘a~
igle je jednako dug kao noga ili ne{to kra}i, u nekim slu~ajevima noga je
zao{trena na kraju. Mehanizam za kop~anje je zglobni, sa zglobom u tuljcu.
Dvije salonitanske fibule iz Arheolo{koga muzeja Split pripadaju ovom
tipu, i to jedna (kat. br. 1; T. I, 1) s bikoni~nim gumbom na luku, dok je na
drugoj (kat. br. 2; T. I, 2) gumb jajastog oblika. Luk je izvijen polukru‘no, i
tek ne{to du‘i od noge. Cjevasti dr‘a~ igle je kod primjerka kat. br. 2 kra}i od
noge, dok je kod drugog primjerka zavr{etak o{te}en, pa se ne mo‘e ustvrditi
kakav je bio. Ni kod jedne fibule nije sa~uvan mehanizam za kop~anje igle.
U podjeli A. Böhme svrstane su pod tip 39a, kojem su zna~ajke ~etvrtasti
presjek luka i noga ukra{ena urezima, a kako su nala‘ene prete‘no u mu{kim
grobovima, ona ih pripisuje mu{koj no{nji. Dr‘i da su se pojavile oko 300.
godine, trajale kroz 4. st., a javljaju se i u 5. st. E. Riha ih ne izdvaja u posebnu
skupinu ve} su u njegovoj grupi 6; fibule sa zglobom u tuljcu, pripadaju u
varijantu 6.4.; zglobne T- fibule unutar kojih bi fibule s jednom lukovicom na
luku bile u podvarijanti 6.4.1; fibule s trakastim, uzdu‘no profiliranim lukom i
6.4.2; sa ~etvrtastim presjekom luka.10 W. Jobst stavlja ih u skupinu 24
(Bugelknopffibeln) koju datira u 4. st., s produ‘enim trajanjem kroz 5. st.;
primjerak iz Lauriakuma blizak je na{em po obliku, a razlikuje se po ukrasu.11
Analogije postoje na podru~ju Singidunuma,12 dakle u Meziji, ali i u
Zugmantelu, odnosno na podru~ju Germanije,13 gdje su na|ene u mu{kim
grobovima. Vjerojatno su ih najvi{e rabili vojnici.
T-FIBULE
T-fibule sa spiralom
Porijeklo ovih fibula neki autori izvode iz fibula s podvijenom nogom,14
dok ih drugi vezuju uz ranije rimsko-provincijalne forme.15 Nastaju na podru~ju
srednjeg Dunava, odakle se {ire na podru~je cijele Europe. Najraniji primjerci
javljaju se krajem 2. st., traju kroz 3. st., ali ve}ina ih se datira u 4. st. Luk je
ovih fibula pravokutnog presjeka, na kraju prelazi u u{icu, koja je slu‘ila za
pridr‘avanje osovine spirale. Dr‘a~ igle je cjevast. Premda nije u potpunosti
prihva}en, naj~e{}i je naziv ovog tipa Armbrustfibeln.
10
Riha 1994: 145, T. 36, 2715, 2716, 2717.
Jobst 1975: T28, 208.
12 Bojovi} 1983, 77, T. XXXVI 347, 348.
13 Böhme 1972: T. 23, 921, 922.
14 Algrem 1923: 83.
15 Bojovi} 1983: 74.
11
VAHD 92/2000, str. 1-63
5
Postoji nekoliko varijanata ovog tipa, a za na{ primjerak (kat. br. 3; T. I, 3)
karakteristi~an je oblik noge, koja se naglo {iri tako da ima trokutasti oblik i
podsje}a pomalo na pti~ji rep. Ukra{en je koncentri~nim kru‘nicama. Mo‘e se
svrstati u skupinu T-fibula s bogato ukra{enom nogom, kako ih naziva F.
Kuchenbuch,16 i to u skupinu 2 koja je datirana u 2. polovicu 4. st., pa se tako
datira jedini salonitanski predstavnik ove skupine. Analogan primjerak na{emu
je i onaj iz ‘enskog groba s podru~ja Galije (Oudenburg), tako|er datiran u
drugu polovicu 4. st., u kojem su na|ene dvije fibule ovog tipa. Bron~ana,
neukra{ena, sli~nija je fibuli iz Salone, dok druga, srebrna i ukra{ena nielom,
ima {iri luk i kra}u nogu u odnosu na na{ primjerak. Groblje u Oudenburgu
pripada rimskoj vojnoj utvrdi, s nalazima datiranima najranije u 3. st. Dio je
groblja pripadao germanskom etniku s najranijim materijalom datiranim u 2.
polovicu 4. st. Osim mu{kih grobova s oru‘jem i pojasnim kop~ama, na|ena
su dva ‘enska groba s karakteristi~nom germanskom no{njom, kojoj pripadaju
i navedene fibule.17
Sasvim bliska analogija s tog podru~ja je nalaz iz ‘enskog groba s lokaliteta
Marteville iz druge polovice 4. st., u kojem su izme|u ostalog materijala na|ene
dvije T-fibule sa spiralnim mehanizmom za kop~anje igle, od kojih jedna ima
trapezastu nogu poput na{e, a i ukras joj je sli~an; izveden je urezivanjem i
utiskivanjem.18
Fibulu iz Louvrea I. Fauduet svrstava u skupinu VI-kasnocarske fibule,
podskupinu 40.-lu~ne fibule, datirane u kraj 5. i po~etak 6. st.19
U svojoj tipologiji A. Böhme odvaja dvije skupine spiralnih T-fibula. Prva
je skupina 37 - dvodijelne T-fibule sa spiralom i visokim dr‘a~em igle - podijeljena
u 5 podskupina (37 a-e), koje ne pribraja posebno u ‘ensku ili mu{ku no{nju,
jer su podjednako zastupljene u grobovima obaju spolova, a nalazi potje~u iz
vojnih logora i civilnih naselja. Datira ih u kasno 2. i 3. stolje}e.
Druga skupina su spiralne T-fibule, tako|er podijeljene na 5 podskupina.
U skupini a nalazimo primjerak koji bi se mogao vezati uz fibulu pod katalo{kim
brojem 5, premda je noga, za razliku od noge na{eg primjerka, tek neznatno
pro{irena, a luk ukra{en razli~itim motivom, ali istom tehnikom - urezivanjem.20
Fibula iz Saalburga datirana je u 3. st. i pripisuje se ‘enskoj no{nji.
W. Jobst smje{ta ih u skupinu 23, kao fibule koje su uglavnom bile dio
‘enske no{nje, a datira ih u 3. i 4. st., s najve}om uporabom u prvoj polovici 4.
16
Kuchenbuch 1954: T. 4,3,4.
Böhme 1980, 157, kat. br. 229.
18 Böhme 1980: 173, kat. br. 269.
19 Fauduet 1999:62, T. XIX, 150.
20 Böhme 1972: 35, T. 23, 915.
17
6
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
st. Na podru~ju rimske Dacije nala‘ene su brojne T-fibule sa spiralnim
mehanizmom za kop~anje igle, datirane u kasno 2., 3. i 4. stolje}e,21 ali nema
primjerka analognog na{em s trapezastim repom. ^est su nalaz uz rajnski i
dunavski limes, na podru~ju ^e{ke, Slova~ke, Poljske i [vicarske.22
T-fibule sa zglobnom konstrukcijom
Ovaj tip fibule razvija se iz T-fibule sa spiralnom konstrukcijom. Po~inju
se proizvoditi na samome po~etku 3. st., upotrebljavaju se tijekom tog stolje}a,
a gube se oko 300. god., kada ih zamjenjuju lukovi~aste fibule, koje proizlaze
iz njih. Raniji autori nisu ove fibule odvajali od lukovi~astih, no u novije vrijeme
odvajaju se kao poseban tip, za koji se uobi~ajio naziv scharnierarmfibeln.
Rasprostranjene su u svim provincijama, uglavnom uz limes, ali nalaze se i
izvan granica Carstva, kao primjerci na podru~ju uz rijeku Eufrat, koji su
vjerojatno onamo dospjeli kao rezultat vojnih pohoda u doba Septimija Severa
(193.-211. god.). Ovaj podatak kao i gusto}a nalaza uz granice Carstva govore
u prilog tome da je rije~ o vojni~kim fibulama (najgu{}e su nala‘ene na
gornjegermansko-retskom limesu, dunavskom i rajnskom prostoru).
Mehanizam za kop~anje igle mogao je biti zglob u tuljcu ili vise}i zglob.
U Arheolo{kome muzeju u Splitu nema sa~uvanih primjeraka s vise}im zglobom,
nego je kod svih primjeraka osovina u zglobnom tuljcu pridr‘avala iglu.
Daljnje zna~ajke u konstrukciji su polukru‘no savijeni luk, noga kra}a
od luka, dugi zglobni tuljac i na po~etku luka lukovica koja je s donje strane
ravno odsje~ena. Neke fibule imaju na tom mjestu plo~icu koja mo‘e biti raznih
oblika. A. Böhme svrstava ih u skupinu 28 (zglobne fibule s dugim zglobnim
tuljcem, polukru‘nim lukom i cjevastim dr‘a~em igle) i dr‘i da su fibule isto~ne
varijante one koje sadr‘e trokutastu plo~icu na po~etku luka, a zapadne one
kojima takva plo~ica nedostaje. Ista autorica pri obradi ovih fibula s
gornjegermansko-retskog limesa dijeli ovaj tip u 12 varijanti,23 ali na{e se ni u
jednu u potpunosti ne uklapaju. Jedan na{ primjerak (kat. br. 4; T. I, 4) ima luk
polukru‘nog presjeka s istaknutim rebrom koje nosi ukras urezanih crtica, dok
preostala dva primjerka (kat. br. 5, 6; T. I, 5, 6) imaju trakasti, neukra{eni luk.
Analogije za na{e nalazimo u Meziji, me|u primjercima iz Singidunuma, gdje
prvi primjerak pripada u varijantu 7, a ostala dva u varijantu 8,24 a datirane su u
21
Cociç-Opreanu 1998: 200 (tip 11), T. IX, 64,65; T. X, 66-73; T. XI, 74-81, T. XII, 8287, T. XIII 88-96.
22 Jobst 1975: 85.
23 Böhme 1972: 26.
24 Bojovi} 1983: H 2435-T. XXXIX, 373; H 1847-T. XXXVIII, 372; H 2140- T. XXXVIII,
371.
VAHD 92/2000, str. 1-63
7
kraj 3. i po~. 4. st. Nadalje, analogije postoje i s tvr|ave Ras, datirane u 4. st.25
S podru~ja Panonije dva su primjerka iz [trbinaca kod \akova datirana u 3. st.,
od kojih jedan predstavlja neposredni prijelaz prema lukovi~astim fibulama,26
a takva je i fibula iz Emone.27 Razvijeni oblici T-fibula datirani u 3. st. na|eni
su u Apulumu28 (Alba Iulia) i Porolissumu29 (Moigrad) na podru~ju Dacije.
M. Feugére ih u svojoj tipologiji ne izdvaja u posebnu skupinu, ve} ih
stavlja zajedno s lukovi~astim fibulama.30 E. Riha, ~ija se tipologija temelji na
podjeli prema mehanizmu za kop~anje igle, smje{ta ih u skupinu 6; fibule sa
zglobom u tuljcu, u varijantu 6.4; zglobne T-fibule, a podvarijanta 6.4.4.
odgovarala bi T-fibulama u na{oj tipologiji. Datirane su najranije od druge
~etvrtine 1. st., a najkasnije u kraj 3. st.31 Podvarijante 6.4.7., 6.4.8. i 6.4.9.,
koje naziva oblikom koji prethodi lukovi~astim fibulama, odgovaraju fibulama
Keller 1A i 1B, tipa koje su dakle u ve}ine autora uvr{tene u lukovi~aste fibule.
U tipologiji A. Mazur za lokalitet Aventicum u Germaniji Superior
(Avenches) T-fibule sa zglobom su u skupini 6-fibule sa zglobom u tuljcu,
zajedno s lukovi~astim fibulama; izdvojene kao tip 6. 4. koja odgovara tipu
Ettlinger 56. Na{i primjerci, s izuzetkom onoga s “krjestom”, imaju luk
pravokutnog presjeka, kakve su u ovoj tipologiji uvr{tene u skupinu 6. 4. 2.,
koja se datira u po~etak 3. st.32
Obje su karakteristi~ne za Panoniju i Meziju, pa im je porijeklo vjerojatno
iz tih provincija. Ovaj se tip fibula vezuje uz limes, te se op}enito uzev{i rijetko
nalaze u unutra{njosti Carstva, a kako su ih nosili vojnici njihova se
rasprostranjenost vezuje uz razmje{tanje vojske.
Fibula kojoj ukras na luku podsje}a na krjestu (kat. br. 7; T. II, 7) pripada
tako|er u ovu skupinu. Konstrukcijski je kao i ostale fibule ovog tipa samo na
luku ima plo~icu, koja je kru‘no probijena na pet mjesta. Ova tehnika (opus
interrasile) u rimskom se razdoblju koristila za ukra{avanje prstenja, narukvica
i ogrlice, ali za fibule se rijetko koristila. Analogije su rijetke, na|en je jedan
primjerak u Prudu kraj Vida, sa {est kru‘nih otvora, dok drugi analogni primjerak
s podru~ja Dacije Superior (Rumunjska) ima isti broj otvora kao i na{, ali na
po~etku ukrasne plo~ice na luku ima lukovicu, {to nije slu~aj s na{im
primjerkom.33 Sli~nija na{oj je fibula iz Apuluma (Alba Iulia) sa {est kru‘nih
25
Popovi} 1999: 109, 110, sl. 58, 1.
Migotti 1998: 45, kat. br. 128, 129.
27 Plesni~ar-Gec 1972: T. LXXIII, 5, grob 165.
28 Moga i drugi 1997: T. XI, 86, T. XII, 87.
29 Bajusz, Cociç 1997: T. VII, 54,55.
30 Féugere 1985: tip 31, T. 160, 2019, 2020, 2022.
31 Riha 1994:145, T. 36, 2721-2723.
3 2 Mazur 1998: 52, T. 18, 280, 281; T. 19, 282-284.
33 Behrens 1954:T. 9, 2.; Stîngã 1996: T. 9, 1.
26
8
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
otvora, datirana u 3. st.34 Primjerak gotovo istovjetan na{emu je onaj iz
Arheolo{kog muzeja u Akvileji,35 kojemu se ukras na luku sastoji od pet kru‘nih
otvora, kao i na na{oj fibuli. Premda pripadaju ra{irenome tipu fibule, ovako
ukra{ene su rijetke, jer je i u Akvileji ovo jedini primjerak, kao i u Saloni.
Analogija postoji u Panoniji,36 datirana je u drugu polovicu 2. i 3. st., a I.
Kovrig je smje{ta u svoju skupinu IX.37
LUKOVI^ASTE FIBULE
Kao dio rimske ~asni~ke no{nje, lukovi~aste fibule kop~ale su hlamidu na
desnom ramenu, a u kasnocarskoj hijerarhiji imale su zna~enje slu‘benog civilnog
polo‘aja. Ovaj se obi~aj odr‘ao u isto~norimskoj sferi, barem do u 6. st., {to je
dokumentirano na nizu predmeta sitne umjetnosti, na freskama i mozaicima
tog vremena.38 Najranija proizvodnja ovih fibula vezuje se uz radionice oru‘ja
u podunavskim provincijama, gdje su najbrojnije,39 jer do sada nisu ustanovljene
radionice specijalizirane za njihovu proizvodnju. Lukovi~aste su fibule
rasprostranjene na podru~ju ~itavog Rimskog Carstva, pa ~ak i izvan granica.
Zbog na~ina upotrebe i zna~enja ove su fibule postigle najujedna~eniji oblik u
rimsko vrijeme, premda su proizvo|ene na razli~itim lokalitetima.
Naime uniformnost ovoga tipa i trajanje jednog oblika toliko dugo, {to je
netipi~no za fibule, otvaraju mogu}nost postojanja sredi{njih radionica, koje su
na neki na~in diktirale norme za njihovu prozvodnju. Vjerojatno su se
proizvodile i u manjim radionicama, kao na primjer uz vojne logore i sli~no.
Ipak, ne mo‘e se precizno odrediti sredi{ta proizvodnje iz kojih proistje~u
tipovi. Mo‘da je tomu uzrok to {to su se nalazile uz vojna postrojenja i da su se
premje{tale zajedno s premje{tanjima vojske. Upotreba im se prostorno poklapa
s Aucissa tipom {to ne ~udi obzirom na zajedni~ki nazivnik ovih fibula, a to je
dio vojni~ke no{nje.
Rijetko se nalaze na podru~ju slobodne Germanije, {to je jo{ jedna potvrda
da se vezuju uz rimsku vojni~ku uniformu.
Za Salonu nemamo dokaza da su proizvo|ene na njezinom podru~ju,
iako velik broj prona|enih primjeraka ukazuje na tu mogu}nost.
Na|ene su u svim dijelovima Ilirika, gdje su dospjele trgovinom ili kretanjem
trupa, i to uglavnom u mu{kim grobovima, dok su u ‘enskim grobovima
nala‘ene rje|e, i to luksuzniji primjerci kao prilog.
34
35
36
37
38
39
Moga i drugi 1997: 544, T. XI, 83
Guida 1964: 82, sl. 2.
Kovrig 1937: T. XXVII, 2.
Kovrig 1937: 129, 130.
Vinski 1967: 9.
Kovrig 1937: 125.
VAHD 92/2000, str. 1-63
9
Lukovi~aste fibule kori{tene su kao u kasnocarskoj hijerarhiji; i dok se u
ranom Carstvu pla{t na ramenu kop~ao fibulama razli~itih oblika, u
kasnocarskom razdoblju dolazi do sna‘nog utjecaja dr‘ave na odre|ivanje
materijalnih oznaka dru{tvenog statusa. Jedna od njih je i lukovi~asta fibula,
kao oznaka pripadnosti aristokraciji i njezina simboli~na vrijednost, koja je
kasnije bila i ozakonjena,40 nametnula ju je kao oblik koji traje, odnosno
zaustavila razvoj oblika, koji je za ovu vrstu predmeta u ranijim razdobljima
bio nagla{eno brz. Prou~avanje figuralnih prikaza u rimskoj umjetnosti, kao i
materijalnih ostataka, upu}uju na potrebu vizualne potvrde osobnog statusa
~asnika u rimskoj vojsci i civilnih dostojanstvenika. Carski status bio je istaknut
upotrebom druga~ije fibule; tako car uvijek ima plo~astu fibulu, ~esto ukra{enu
privjescima koji su visili na lan~i}ima. Za spomenutu tvrdnju najbolji je primjer
prikaz na missoriumu cara Teodozija (379.-395. god.), iz 388. god.41 Car sjedi
na prijestolju u sredi{njoj arkadi, s lijeva i zdesna sjede mu Valentinijan II (375.392. god.) i Arkadije (395.-408. god). Sva trojica imaju pla{t zakop~an plo~astom
carskom fibulom. Za razliku od njih, dostojanstvenik, koji stoji Teodoziju zdesna,
ima istaknutu lukovi~astu fibulu na ramenu, te je na taj na~in prikazan njegov
status-vi{i od obi~nih gra|ana, ali ni‘i od carskog. Zna~ajan je i mozai~ni prikaz
u crkvi San Vitale u Ravenni na kojem je prikazan car Justinijan (527.-565.
god.) s plo~astom fibulom, kojoj je sredi{te veliki crveni kamen opto~en
vjerojatno biserima s privjescima na lan~i}ima, dok njegova pratnja nosi
lukovi~aste fibule.42 Pratnja carice Teodore, na mozaiku u istoj crkvi, tako|er
nosi lukovi~aste fibule.43 Ista se razlika mo‘e primijetiti i na odjevnim
predmetima, kao na cipelama, ali to nije predmet rasprave ove radnje.
Upravo u simbolici ovih fibula krije se odgovor za{to je u vrijeme
nagla{enog trenda za oboga}ivanjem odje}e i op}enito ‘ivota, tipolo{ki razvoj
fibula zaustavljen i zadr‘an na istom obliku du‘e vrijeme. Ina~e je slu‘bena
no{nja kasnog Carstva bila formalizirana i sastavljena od posebnih, lako
prepoznatljivih elemenata. U tom su kontekstu lukovi~aste fibule bile tipolo{ki
stabilne.
Zanimljiva je usporedba likovnih prikaza cara iz 2. i ranog 3. stolje}a s
onima kasnog 3. i 4. stolje}a. Novci iz severskog i ranijeg razdoblja prikazuju
careve u paludamentumu, koji se morao kop~ati na desnom ramenu, ali ta
40
Janes 1998: 300, car Leon (457-474) je donio zakon u kojem se zabranjuje dr‘avnim
slu‘benicma ukra{avanje fibula gemema no{enih na hlamidi, odnosno, te su fibule
morale biti vrijedne po materijalu od kojeg su na~injene i umjetni~koj izradi, a
nikako po bogatim dodacima po njima.
41 Katalog: Spätantike zwischen Heidentum und Christentum: 23; za prikaz detalja
vidi Gibbon 1979: 175.
4 2 Volbach 1958: 166.
43 Idem, 167.
10
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
kop~a nije prikazivana na novcu, vjerojatno iz razloga {to je prikazivanje tako
malog detalja ote‘avalo izradu, {to je u potpunoj suprotnosti sa situacijom u 4.
st., kada je fibula obavezno prikazivana upravo kao razlikovni element cara i
njegovih mu{kih podanika, dvorskih dostojanstvenika, koji su se tim simbolima
istodobno odvajali od naroda. ^ini se da su kratko vrijeme i carevi nosili lu~ne
fibule,44 ali vrlo brzo su ih zamijenili rasko{nim, bogato ukra{enim primjercima.
Promjena izgleda fibule bila je carski privilegij, jer samo je car mogao odrediti
{to je prikladno za no{enje, dok su dostojanstvenici ograni~eni na no{enje istog
tipa fibule, kako ne bi nikako mogli nadma{iti cara. Ve} se od ranog 4. st.
pojavljuje specijalni oblik carskog bro{a, koji }e se onda zadr‘ati stolje}ima.45
Zanimljivo je da su pripadnici istaknutog sloja i u privatnim prikazima
isticali svoj status na taj na~in. Prikazi na pliticama bra~nih parova mu{karca
prikazuju s lukovi~astom fibulom, i to kao istaknutim detaljem, iako se ne radi
o slu‘benom prikazu. Takvih primjera ima dosta, a nama je najbli‘i onaj iz
[trbinaca kod \akova datiran u 4. st.46
Aristokracija je u Rimskom Carstvu, dok je jo{ bilo sna‘no i organizirano,
imala potrebu za isticanjem presti‘a i pripadnosti carskoj slu‘bi pomo}u vizualnih
simbola nametnutih od strane dvora. Narodi koji doseljavaju u kasnoj antici i
ranom srednjem vijeku imali su {iri i slobodniji spektar upotreba nakita i odje}e
za isticanje vojnog ili civilnog presti‘a i rimski su dekreti bili neprimjenjivi na
njihov na~in isticanja svojih simbola. Na~in no{enja lukovi~ase fibule kao
mu{kog nakita i statusnog simbola mo‘e se promatrati samo u okvirima
politi~kog ure|enja i carske snage rimske dr‘ave.
Ovaj se tip fibule razvija krajem 3. st. iz zglobnih T-fibula. Uvijek su
dvodijelne tj. mehanizam za kop~anje igle je zglobni, a u bazi luka, na glavi
fibule, nalazi se zaglavno dugme, koje se veli~inom i oblikom izjedna~ava s
dugmadi na krajevima zglobnog tuljca koja podsje}aju na lukovicu, po ~emu
je ovaj tip fibule dobio ime. Dok su lukovice na krajevima lijevane zajedno sa
zglobnim tuljcem, ona na sredini umetana je naknadno.
Luk (1) je u ovog tipa fibule uvijek polukru‘an, trapezoidnog presjeka,
ponekad trokutastog, zglobni tuljac (2) ~esto je {esterokutnog presjeka, ali
zastupljeni su i drugi presjeci, najvi{e kru‘ni. Neki tipovi imaju ukrasni dodatak
(3) na gornjoj strani zglobnog tuljca, a o tipu ovisi i oblik lukovica (4), koje
mogu biti jajolike, okrugle ili facetirane. Noga fibule (5) nosi uvijek ukras
koji se ~esto prenosi na sredinu luka, pa je motiv ukrasa istovjetan na luku i
nozi. Razli~iti tipovi ukra{avani su na razli~ite na~ine, pri ~emu su kori{tene
44
45
46
Prikaz Galerija s lukovi~astom fibulom iz doba tetrarhije sa~uvan je na reljefu malog
Galerijevog luka. Janes 1998, 388, bilj. 9.
Idem, 389, bilj. 11, 12.
za opis i analogije vidi. B. Migotti i ostali 1998: 36, 37, kat. br. 97
VAHD 92/2000, str. 1-63
11
razli~ite tehnike (urezivanje, utiskivanje, posrebrenje). Dr‘a~ igle (6) na nozi je
cjevast, a mehanizam za kop~anje igle je zglobni, naj~e{}e fiksan, odnosno igla
(7) je ~vrsto uglavljena u zglobni tuljac
pomo}u igle (8) koja prolazi cijelom
njegovom du‘inom, a mogu}e je bilo i
pri~vrstiti pomo}u igle s lukovicom na vrhu
(4a) koja se po potrebi uvla~ila i izvla~ila u
zglobni tuljac, odnosno navijala u njega.
Dijelovi i konstrukcija lukovi~aste
fibule prikazani na slici odnose se na
razvijenije tipove fibula.
Kako su kori{tene za pridr‘avanje pla{ta ove su fibule ra|ene masivno i
zbog svoje te‘ine katkad im se ugra|ivao osigura~ igle koji je sprje~avao da se
igla oslobodi dr‘a~a. Primjenjivalo se nekoliko na~ina osiguravanja igle:47
- pomo}u malih klinova na mjestu prijelaza luka u nogu;
- pomo}u plo~ice pri~vr{}ene unutar
dr‘a~a igle, koja je bila pomi~na, tako
da bi otvarala, odnosno zatvarala otvor
na dr‘a~u kroz koju se igla provla~ila;
-p o m o } u
tuljca u dr‘a~u igle ili je sam mehanizam za kop~anje
igle omogu}avao da se osigura igla od ispadanja;
- primjenom igle koja je pri~vr{}ena na sredi{nju
lukovicu, a noga nije imala cjevasti dr‘a~, nego je bila
probu{ena po du‘ini tako da se igla uvla~ila u nogu.
47
Saria 1928: 73-80.
12
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
Tipolo{ku podjelu ovog tipa izradio je 1966. god. H. J. H. van Buchem, a
1971. god. E. Keller48 prema grobnim cjelinama i novcu u ju‘noj Bavarskoj u
razdoblju od 3. do 5. st. dijeli fibule na {est osnovnih tipova, s podtipovima.
Ovu je podjelu prihvatio i doradio W. Jobst,49 koji se sla‘e da je potrebno
izdvojiti T-fibule od lukovi~astih.
R. Noll50 je obradio “carske fibule” ovog tipa.
M. Feugére ne izdvaja posebnu skupinu T-fibula, nego ih sve u svojoj
tipologiji svrstava pod lukovi~aste i dijeli ih u u 6 podtipova svog tipa 36 (36 af). Tip 31 a odgovara Keller 1 tipu; 31 b tipu Keller 2; 31 c obuhva}a tipove
Keller 3 A i 3 B, a dijeli ih na 31 c1 (ukra{ena noga kosim linijama prema
vanjskom rubu prema dnu luka, 3 facete su bile raspore|ena nepravilno uzdu‘
noge) i 31 c2, koji karakterizira ukras koncentri~nm kru‘nicama u parovima uz
rub noge); nadalje, tip 31 d odgovara tipu Keller 3C i 4; 31 e tipu Keller 5 i
kona~no 31 f tipu Keller 6.51
Datacije se donekle razlikuju jer M. Feugére ne izdvaja u posebnu skupinu Tfibule, ali spu{ta po~etnu granicu pojave lukovi~astih fibula za nekih tridesetak
godina. Ve}ina autora ipak T- fibule izdvaja kao posebnu skupinu koja prethodi
lukovi~astim fibulama.
V. Lányi obra|uje kasnoanti~ka groblja u Panoniji, izme|u ostalog
materijala i fibule koje je prema na~inu ukra{avanja na nozi podijelila na 37
skupina. Upotrebu ovih fibula za to podru~je odre|uje od kraja 3. do 6. st.52
Premda je podjela E. Kellera u novije vrijeme kriti~ki sagledana i dora|ena,
ipak se uzima kao osnovna podjela. Tako i E. Riha53 dijeli lukovi~aste fibule
na {est tipova prema ukrasu na nozi, a pripadaju skupini 6 (fibule sa zglobom u
tuljcu), a u skladu s njegovom tipologijom su i lukovi~aste fibule s podru~ja
Aventica uvr{tene u skupinu 6 - fibule sa zglobom u tuljcu (odgovaraju tipu
Ettlinger 57); podijeljene su u podskupine koje odgovaraju podjeli Keller 16.54
U Arheolo{kome muzeju u Splitu ~uva se 76 primjeraka lukovi~astih fibula iz
Salone, a podijeljene su na vi{e tipova.
Tip 1A karakterizira dug zglobni tuljac {esterokutnog presjeka bez ukrasa
na gornjoj strani, te trapezoidan presjek luka, koji je du‘i od noge. Ukras je
48
49
50
51
52
53
54
Pröttel 1988: 347, bilj. 1. E. KELLER, Die spätrömischen Grabfunde in Südbayern,
Münchner Beiträge zur Vor- und Frügeschichte 14/1971.
Jobst 1975: 91 - 106.
Noll 1974: 240.
Feugére 1985: 423.
Lany 1972: T. 49-51.
Riha 1994: 147.
Mazur 1998: 52,53.
VAHD 92/2000, str. 1-63
13
geometrijski, naj~e{}e su to nizovi popre~nih linija na sredi{njem dijelu luka, te
urezi na po~etku i kraju noge fibule. Za ukra{avanje su se koristile tehnike
urezivanja i rova{enja. Lukovice su okruglog ili jajastog oblika, a nikad nisu
facetirane. Izra|ivane su od bronce ili srebra, te rijetko i od zlata. Tip Keller 1A
odgovara skupini II van Buchems. Razlika izme|u tipa 1A i kasnih T-fibula
gotovo da i ne postoji, odnosno o{tar prijelaz izme|u ovih skupina ne mo‘e se
odrediti. Postoje primjerci sa zna~ajkama oba tipa, kao {to je onaj iz Galije, koji
ima sve zna~ajke T-fibule, ali s izdiferenciranim lukovicama na krajevima
zglobnog tuljca, pa predstavlja prijelaz k lukovi~astim fibulama.55
Tip 1B razlikuje se od prethodne skupine po ukrasu koji se nalazi s gornje
strane zglobnog tuljca, a rije~ je o dodatku raznih oblika na sredini tuljca.
Odgovara skupini III A van Buchems.
Prema novcem datiranim grobovima skupina 1 datira se od 290. do 320.
god., dakle me|u ovim varijantama nije ustanovljena nikakva kronolo{ka
granica.
Od ukupno 12 bron~anih fibula tipa 1A, 6 ih je gotovo istih dimenzija i
ukrasa koji odgovaraju zna~ajkama tipa (kat. br. 8-12; T. II, 8-12), a 3 sa~uvana
ulomka (kat. br. 13-15; T. III, 13-15) tako|er pokazuju da su fibule bile iste kao
prethodno navedene. Tri primjerka ne{to su manjih dimenzija (kat. br. 16-18;
T. III, 16-18), dok je primjerak kat. br. 19; T. III, 19 najmasivniji primjerak i
ujedno najrasko{niji, jer je ukra{en nielom po sredini luka i noge.
Ovaj je tip zastupljen na {irokom prostoru Rimskog Carstva, a analogne
primjerke na{ima nalazimo u cijelome Carstvu.56
Tip 1B57 zastupljen je s ukupno 8 primjeraka, od ~ega su ~etiri bron~ana
(kat. br. 20-23; T. IV, 20-23) i tri srebrena primjerka, od kojih jedan nema
ukra{en luk (kat. br. 24; T. IV, 24), drugom je luk pozla}en i ukra{en motivom
“pasjeg skoka”58 (kat. br. 25; T. V, 25), a tre}i primjerak (kat. br. 26; T. V, 26)
nosi natpis s jedne strane “MESSOR FECIT”, a s druge “VTERE FELIX”,
dok mu je na hrptu ukras dvostrukog niza to~kica. Zlatna fibula (kat. br. 27; T.
V, 27) ovog tipa nosi natpis “DE(L)MATI”, s jedne, i “VTERE FELIX”, s
55
56
57
58
Feugére 1985: T. 160, 2020.
Pröttel 1988: T. 1, A; Bojovi} 1983:T. XLI 385-390, T. XLII, 391-397; Ko{~evi} 1980:
T. XXIX, 264; Migotti i ostali 1998: 45, kat. br. 130: Jobst 1975: T. 30, 31, 226-234;
Kovrig 1937: T. XXXII,2; Fauduet 1999: 63, T. XX, 151,152, Feugere 1985: T. 160,
2021, T. 161, 2024, 2025; Riha 1994: T. 37, 2729; Petru 1972: T. LII, 19, grob 19;
Mazur 1998: T. 19, 285.
Pröttel 1988: T. 1, B.
Ovakve su fibule datirane novcem kovanim u vrijeme cara Dioklecijana; Lanyi
1972: 53-213 ; Jobst 1975: T. 31, 235,T. 32, 236-240. On ih tako|er datira u isto
vrijeme i smje{ta u grupu Keller 1B. Analogija datirana u rano 4. st. postoji na groblju
u Aquincumu, Topál 1993, T.90, gr. 1, 4, groblje VII.
14
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
druge strane luka. Natpis “VTERE FELIX” zavjetnog je karaktera i nalazi se na
mnogim predmetima kr{}anskog karaktera kao zdravica ili blagoslov u zna~enju
“u va{e zdravlje” ili “sa sre}om”.59 Fibule s ovim natpisom nose ~esto imena
careva, i uglavnom se datiraju u 1. polovicu 4. st. U Be~u se ~uva jedna takva
fibula s natpisom “CONSTANTI VIVAS”,60 {to je, ako je rije~ o Konstantinu
II (337.-361. god.) smje{ta u isto vrijeme. Tako|er se u Be~u ~uva fibula s
natpisom kao na salonitanskoj,61 te jedna zlatna, vjerojatno Dioklecijanova,
izra|ena u povodu 20-godi{njice vladanja tog cara. Natpis glasi “IOVI AUG.
VOT. XX”.62 Bliska je analogija pozla}eni srebreni primjerak s lokaliteta Danilo
Dolac i natpisom s jedne strane luka “UTERE”, a s druge “FELIX”. Oblikom
prati tip Keller 1, s razlikom u motivima ukra{avanja. Naime iako je za ovaj tip
karakteristi~an linearni ukras na po~etku i kraju noge, kod ovog je primjerka
izveden u obliku dvostrukih voluta. Tako|er je i luk na svojim bo~nim stranama
ukra{en viti~astim motivom na strani gdje pi{e “FELIX”, a na drugoj
kombinacijom trokuta i dvije volute. Osim bogatog ukrasa i materijal (srebro s
pozlatom) govori u prilog bogatijem primjerku s na{eg podru~ja.63
Tip Keller 2 (van Buchem IIIB, IVA, IVB; Pröttel - tip 2B) datira se od
310. do 350. god., a zna~ajke su ovih fibula dugi zglobni tuljac {esterokutnog
presjeka, ukra{en luk i noga fibule koja je podjednako duga kao luk.64 Lukovice
su kuglaste.
Prema motivima kojima su ukra{ene noge fibula, dijele se na tri varijante:
2A - ukra{ena linearnim motivima;
2B - ukra{ena linearnim motivima i koncentri~nim kru‘nicama;
2C - ukras dvostrukih kru‘nica na krajevima noge.
^etiri bron~ana primjerka iz Salone pripadaju tipu 2B (kat. br. 28-31; T.
V, 28, 29; T. VI, 30, 31). Sve su ukra{ene kombinacijom linearnog ukrasa s
koncentri~nim kru‘nicama na kraju noge.
Primjerak kat. br. 31 ima ukra{en luk nizom urezanih kru‘nica na bo~nim
stranama luka. Analogije nalazimo na raznim civilnim i vojnim nalazi{tima na
podru~ju Rimskoga Carstva.65
59
60
61
62
63
64
65
Cabrol-Leclercq 1922: 15, 1.2, 2877, 2878.
Kovrig 1937: 127; Analogan se primjerak ~uva u Beogradu; Bojovi} 1983, T. XLIII,
400.
Buli} 1886: 35, n. 17.
Kovrig 1937: 127.
Krn~evi} 1998: 9.
Pröttel 1988: T. 2.
Kovrig 1937: T. XXXII, 9; Fauduet 1999:63, T. XX, 154-156; Jobst 1975: 97, T. 32,
240, T. 33, 241-244; Riha 1994: T 37, 2730-2736; Topál 1993: T. 70, 4, gr. 113 (Keller
tip 2A); Ko{~evi} 1980: T. XXX, 266-270; Rimske bron~ane fibule, katalog 1977:
kat. br. 3, 4, 5,12, 13, T. I, 3,4, T. II, 5, T. IV, 12,13; Burger 1966: T. 106, 174, 1.
VAHD 92/2000, str. 1-63
15
Tipovi Keller 3 i 4 (van Buchem IV, V) po izgledu su jako sli~ni, a
razlikuju se po odnosu {irine luka i noge, a takav kriterij ~esto izaziva nedoumicu
pri odre|ivanju pripadnosti odre|enome tipu. Zbog toga W. Jobst dr‘i da se
ove dvije skupine mogu promatrati zajedno, a datira ih od 340. do 390. god.,
dok Keller skupinu 3 datira od 340. do 360. god., a skupinu a od 350. do 380.
god.
Lukovice kod ovog tipa dobivaju kuglast izgled, zglobni tuljac osim
{esterokutnog mo‘e imati ~etvrtasti presjek ili mo‘e biti u obliku pre~ke. Noga
koja je pokatkad du‘a, ali nikad {ira od luka ukra{avala se koncentri~nim
kru‘nicama ili parovima utisnutih krugova, dvostrukim volutama na rubovima
noge ili trapezoidnim rova{enim motivima. ^esta je kod ovog tipa upotreba
plo~ice za zadr‘avanje igle u dr‘a~u. Tako|er se s obzirom na ukras na nozi
dijele na varijante, i to:
3A, s linearnim motivima ukra{enom nogom i zglobnim tuljcem
trapezoidnog oblika;
(ovaj tip odgovara van Buchemvom tipu IV, a Pröttel 3/4 B)
3B, sa zglobnim tuljcem istog izgleda kao i kod 3A, ali je na nozi ukras
koncentri~nih kru‘nica ili utisnutih krugova u paru, luk je obi~no du‘i od
noge;
3C, kojeg od prethodnih tipova razlikuje ukras dvostrukih voluta na
rubovima noge, presjek zglobnog tuljca je uvijek {esterokutan (van Buchem
III, Pröttel 3/4 C).
Varijantu 4A karakteriziraju kuglaste lukovice, trapezoidni zglobni tuljac,
luk koji je kra}i od noge, koja je ukra{ena kru‘nim udubljenjima i facetiranjem
u sredini;
4B ima dvostruke volute na nozi,
4C ima trapezasti ukras na rubovima noge, a po sredini ukras uboda,
lukovice su kuglaste, luk i noga iste {irine; gotovo uvijek ima plo~icu za
osiguravanje igle.
W. Jobst66 isti~e jo{ posebno skupinu
lukovi~astih fibula sa zglobnim tuljcem
~etverokutnog presjeka, kojima je ukras
na nozi u obliku lista ili srcolik, i to je
jedina razlika od tipa 4C, kojemu je ukras
trapezast.
Kao {to se vidi na tablici preuzetoj
iz P. M. Pröttel, Zur chronologie der
Zwiebelknoffibeln, JRGZM 35/1988,
66
Jobst 1975: 103.
16
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
371, sl. 10.), varijanta 3/4 A razvila se od varijante 2A, 3/4B iz varijante 2B, a
varijanta 3/4 c iz 2C iz koje se tako|er razvija tip Keller 5 (van Buchem IV B),
kojem su zna~ajke masivne kuglaste lukovice, {esterokutni presjek zglobnog
tuljca koji je ukra{en s gornje strane, jako {irok luk, noga je kratka i ukra{ena
parovima voluta na krajevima nogu. ^esto su se koristila pozlata i nieliranje. U
ovoj skupini pripadaju i fibule s medaljonima na luku u kojima su bili prikazani
portreti ili kristogrami. Datiraju se od 370. do 400. god.
Posljednji u razvoju lukovi~astih fibula je tip Keller 6 (van Buchem IVC).
On nastavlja razvoj tipova 2C, 3C, 4B i 5.67
Ove fibule izra|ivane su od plemenitog materijala (zlato) ili od pozla}ene
bronce, a za ukra{avanje se gotovo redovito koristilo nielo. Ra|ene su od lima,
odnosno bile su {uplje i samim tim krhke, a ukras na nozi sastojao se od voluta
koje su stajale slobodno u prostoru. Datiraju se u 1. polovicu 5. st
Tip 3 zastupljen je s prili~nim brojem primjeraka, i to varijante 3B, dok
ostale varijante nisu zastupljene. Osam primjeraka (kat. br. 32-39; T. VI, 32-35;
T. VII, 36-39) sigurno pripada u ovaj tip, odnosno varijantu, dva imaju sa~uvanu
samo nogu fibule, ali je to dovoljno da ih pribrojimo ovamo (kat. br. 40, 41; T.
VII, 40, 41). Za pet ulomaka (kat. br. 42-46; T. VIII, 42, 46) kojima nije sa~uvana
noga, odnosno ukras koji ih opredjeljuje tipolo{ki, ipak se mo‘e po ostalim
zna~ajkama odrediti pripadnost sasvim sigurno tipu, ako ne i varijanti. Analogije
postoje, kao i za ostale tipove na {irokom prostoru Rimskoga Carstva.68
Najve}i broj fibula pripada tipu Keller 4.
U varijantu 4A ulazi 11 bron~anih primjeraka (kat. br. 47-61; T. VIII, 47;
T. IX, 48, 49; T. X, 50, 51; T. XI, 52, 53; T. XII, 54, 55; T. XIII, 56-58; T. XIV,
59, 60; T. XV, 61). Ove fibule su masivne i bogato ukra{ene. Ukras nose na
zglobnom tuljcu, koji je trapezoidan i s gornje strane ukra{en kru‘nim probojima,
volutama ili nizom sitnih rebara, ukra{en im je i luk ~iji se ukras sa sredi{njeg
dijela luka ~esto prenosi i na sredinu noge. Trapezasta noga imala je parove
utisnutih kru‘nica na po~etku i na kraju noge.69
Prema jedva vidljivim ostacima ukrasa na nozi, fibula kat. br. 62; T. XV,
62 pripada varijanti 4B. Ostale fibule ove skupine (kat. br. 63-66; T. XVI, 63,
67
68
69
Pröttel 1988: 371.
Jobst 1975: 98-100, T. 34, 245-253, T. 35, 254, 255; Pröttel 1988: T. 4a, 4b; Fauduet
1999: 63, T. XXI, 157-160; Feugere 1985: T. 161, 2027-2030, T. 162, 2031-2037, T.
163, 2038;Topál 1993: T. 59, 3, gr. 88 (tip Keller 3A); Bojovi} 1983: 85, T. XLVI, 412415, T. XLVII 416-421; Rimske bron~ane fibule, katalog 1977: kat. br. 6,7, T. II, 6, 7;
Mazur 1998: T. 19, 287,288.
Burger 1966: tip 4A: T. 94, 15, 1, T. 95,18, 1, T. 99, 65,1, T. 99, 74,1, T. 100, 101, T.
100, 108,1, T. 102, 129,1, T. 104, 154,3, T. 105, 165,1, T. 109, 196, 5; tip 4B: T. 95, 26,
5, T. 101, 112, 1, T. 104, 152,8, T. 116, 270, 2, T. 117, 292,5; tip 4C. T. 94, 11, T. 112,
233, 14.
VAHD 92/2000, str. 1-63
17
64; T. XVII, 65, 66) imaju dobro sa~uvan za ovaj tip nagla{eno karakteristi~ni
ukras niza parova voluta na rubovima noge. Niz trapezastih udubljenja na
rubovima noge opredjeljuju 11 bron~anih fibula u 4C varijantu (kat. br. 67-77;
T. XVIII, 67, 68; T. XIX, 69, 70; T. XX, 71-73; T. XXI, 74-77).
Dva ulomka (kat. br. 78, 79; T. XXII, 78, 79) nemaju dovoljno sa~uvanih
elemenata da bi im se mogla odrediti to~na pripadnost, ali ih mo‘emo uvrstiti u
tip 3/4.70
Tip Keller 5 nije zastupljen u salonitanskom materijalu; to su masivne fibule
{irokog luka ukra{ene portretima u medaljonima na luku koji prikazuju cara ili
~lanove carske obitelji, Konstantinov monogram, kristogram, a ukra{avane su
jo{ i vegetabilnim motivima, kri‘evima i sli~nim prikazima. Noga im je obi~no
uz rub ukra{ena volutama koje su izdvojene iz mase noge, a taj }e na~in ukra{avanja
noge do}i do punog izra‘aja u sljede}oj fazi. Najvi{e su pro{irene u Africi u
sjevernim provincijama, Galiji i Germaniji. Datira se od 370. do 400. god.
^etiri primjerka pripadaju tipu Keller 6, datiran u 1. polovicu 5. st. Radi se
o fibulama masivnih i fasetiranih lukovica, zbijenoga luka, a noga je oblikovana
slobodno postavljenim volutama. Jedna je zlatna (kat. br. 80; T. XXII, 80) i
vjerojatno je pripadala istaknutom predstavniku salonitanske zajednice. Datirana
je u 1. polovicu 5. st., a kao kronolo{ki oslonac poslu‘ila je zlatna fibula sa “S”
ukrasom na nozi iz blaga u Poitou u Francuskoj, te nalaz zlatne fibule u blagu
iz Tenea u Al‘iru,71 koji se pripisuje Gali Placidiji i datira u rano 5. st. Prona|ena
je kao dio inventara ‘enskog groba otkrivenog uz krstionicu u Dioklecijanovoj
pala~i. Uz nju, na|ene su jo{ i tri zlatne nau{nice. Cijeli nalaz je o~ito bio
luksuzan.72 Za na{e bron~ane primjerke (kat. br. 81-83; T. XXII, 81-83) va‘na
je paralela nalaz dviju bron~anih fibula iz Sucidave, u gra|evinskom sloju
razorenom 450. god od Avara.73 Ovaj tip lukovi~aste fibule kori{ten je na
podru~ju cijeloga Rimskog Carstva.74
Trajanje lukovi~astih fibula mo‘emo ograni~iti vremenski od kraja 3. st.
do sredine 5. st., a u tom vremenu mnogi su se tipovi izmijenili ne slijede}i
70
71
72
73
74
Jobst 1975, 101-104, T. 36, 256-260, T. 37, 261-266, T. 38, 267-270, T. 39, 271-274, T.
40, 275-280; Pröttel 1988: T. 4a, 4b; Feugere 1985: T. T. 163, 2039-2041, T. 164, 2042,
2043; Riha 1994: T. 38, 2738, 2739; Topál 1993: T. 90, gr. 1,4; T. 94, gr. 11,3 (tip Keller
4C); T. 78,5, gr. 138 (tip Keller 4c); Bojovi} 1983: 85, 86, T. XLVIII, 422-424, T. XLIX
425-428, T. L, 429-432, T. LI, 433-436, T. LII, 437- 440, T. LIII, 441-445, T. LIV, 446451, Rimske bron~ane fibule, katalog 1977: kat. br. 8-11, 14-18, T. II, 8, T. III, T. IV,
14, T. V ; Ko{~evi} 1999: T. III, 22,23; Mazur 1998: T. 19, 290.
Gerharz 1987: 77-108, T. 19, 163.
Bu{kariol 1989: 23-28.
Vinski 1967: 10, 11, T. 5,1.
Pröttel 1988: 368, T. 8; Jobst 1975: 105,106, T. 44, 300; Riha 1994: T. 38, 2741; Feugere
1985: T. 165, 2048; Toth 1994: 156, sl. 18, A; 157, sl. 19, B.
18
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
uvijek izravno jedan iz drugoga ni tipolo{ki ni vremenski, nego se istodobno
javljaju razli~ite varijante, razvijaju se nove uz trajanje nekih starih. To se najbolje
vidi iz kronolo{ke tablice.75
(tablica preuzeta iz P.
M. Pröttel, Zur
chronologie
der
Zwiebelknoffibeln,
JRGZM 35/1988,
372, sl, 11.)
Zaklju~ak
Lukovi~aste fibule traju tijekom dugoga razdoblja, no u okviru razvoja
tipa postoje razlike u obliku , a jo{ vi{e u ukra{avanju fibule, pa se na osnovi
promjene u te dvije kategorije ovaj tip dijeli na precizno datirane varijante.
Kako je tip op}eprihva}en, ta je tipologija primjenjiva na vi{e-manje sva podru~ja
koja su pripadala Rimskom Carstvu u kasnoanti~kom razdoblju. Razvijena
kao vojni~ka fibula na{la je primjenu i u civilnoj odori, no{ena kao oznaka
statusa, nosile su je i ‘ene u luksuznijoj izvedbi. Dakle, premda se dr‘i tipolo{ki
stabilnim tipom, lukovi~asta fibula imala je svoj razvoj, koji je obuhva}ao i
promjene konstrukcijskih dijelova u njezinu oblikovanju i na~inu ukra{avanja.
Primjena im je u{la u sferu javnog i privatnog ‘ivota, nosili su je mu{karci i
‘ene, a i djeca. Ipak se ~ini da je bez obzira na nositelja uvijek imala simboli~ku
vrijednost isticanja doti~ne osobe u rimskoj dru{tvenoj hijerarhiji.
U Arheolo{komu muzeju Split ~uva se prili~an broj fibula ovoga tipa s
raznih lokaliteta. Iz Salone ih je 76, {to je otprilike polovica sveukupne koli~ine
ovog materijala. Podijeljene su u skupine koje prate tipolo{ko-kronolo{ku
podjelu koju je izvr{io Keller 1976. god., na koju se oslanjaju sve novije podjele,
odnosno obrade lukovi~astih fibula. Tipu Keller 1A pripada 12 primjeraka,
tipu 1B 8; tip 2 zastupljen je samo varijantom 2B (4 primjerka). Ukupan broj
predmeta koji idu u tip Kaller 3 je 15, od toga ih je za pet nemogu}e odrediti
varijantu, a ostalih 10 ima sve zna~ajke varijante 3B. Najbrojnije zastupljena
skupina je tip Keller 4, s primjercima sve tri varijante ovog tipa. Tako ih 15
pripada varijanti 4A, 5 varijanti 4B, a 11 primjeraka odre|eno je u varijantu 4C.
Jedini tip koji nije zastupljen ni jednim primjerkom je tip Keller 5, a obuhva}a
masivne fibule {irokog luka i noge s bogatim ukrasom, izvedenim od razli~itih
75
Tablica je preuzeta iz: Pröttel 1988, T. 11.
VAHD 92/2000, str. 1-63
19
motiva, od kojih su ~esti portreti u medaljonima, monogrami, kri‘evi i
kristogrami ili vegatabilni motivi. ^esto su bile niellirane ili pozla}ene.
Tip Keller 6, koji predstavlja najluksuzniju varijantu zbog na~ina izvedbe
i ukrasa, zastupljen je sa 4 primjerka, od kojih je jedan iz zatvorenog nalaza,
gdje je na|en kao dio ‘enskog nakita.
Va‘nost fibula kao arheolo{kog materijala poznata je i nagla{ena ve} na
nizu primjeraka, kao i iznimna uloga i posebnost lukovi~astih fibula. Salona je
kao rimsko provincijalno sredi{te morala imati sve strukture koje je taj njezin
polo‘aj zahtijevao. Potvrdu za tu ~injenicu nalazimo i u sitnom materijalu.
Tako nam ove fibule iako tek sitna karika u arheolo{kom bogatstvu Salone
pru‘aju novu informaciju o njenoj va‘nosti.
KATALOG
Lu~ne fibule s jednom lukovicom
1. inv. br. H 721; Salona;
bronca;
4. st.;
du‘. 4,8 cm, vis. 2 cm, {ir. 0,4 cm, luk pravokutnog presjeka prelazi u kratku
nogu, cjevasti dr‘a~ igle, na kraju luka prema mehanizmu za kop~anje igle,
koji nije sa~uvan, ima bikoni~nu lukovicu, igla nije sa~uvana.
T. I, 1
2. inv. br. H 2435; Salona;
bronca;
4. st.;
du‘. 6,4 cm, vis. 2,2 cm, {ir. 4,6 cm, trapezoidni presjek luka, noga je {ira od
luka, koji je s gornje strane ukra{en nizom urezanih crtica, od mehanizma za
kop~anje igle sa~uvana je samo jedna lukovica i to zaglavna koja je fasetirana,
dr‘a~ igle je cjevasti, igla nije sa~uvana.
T. I, 2
T-fibule
Spiralne
3. inv. br. H 2437; Salona;
bronca;
3. st.;
du‘. 3,6 cm, vis. 2,8 cm, 2,6 cm; luk fibule je trakast, ukra{em urezima, noga
se {iri u obliku pti~jeg repa ukra{enog nizom urezanih crtica uz vanjski rub;
dr‘a~ igle je cilindri~an, mehanizam za kop~anje igle nije sa~uvan.
T. I, 3
20
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
Zglobne
4. inv. br. H 2435; Salona;
bronca;
3. st.;
du‘. 6,7 cm, vis. 2,4 cm, {ir. 4,5 cm, luk fibule je pravokutnog presjeka, s
istaknutim rebrom na kojem je niz urezanih kosih crtica, noga ukra{ena urezanim
okomitim crticama, cjevasti dr‘a~ igle, na kraju luka prema mehanizmu za
kop~anje igle ima bikoni~nu lukovicu, zglobni tuljac {esterokutnog presjeka,
igla nije sa~uvana.
T. I, 4
5. inv. br. H 1847; Salona;
bronca;
kraj 3. st.; po~etak 4. st.;
du‘. 6,1 cm, vis. 2,5 cm, {ir. 4,9 cm, luk fibule je pravokutnog presjeka,
nastavlja se u nogu koja je ukra{ena urezanim linijama, zavr{ava malim trnom,
luk se trokutasto {iri prema dugom zglobnom tuljcu, na pro{irenom dijelu
lukovi~asti ukras, cjevasti dr‘a~ igle.
T. I, 5
6. inv. br. H 2140; Salona;
bronca;
290. god.-320. god.;
du‘. 3 cm, vis. 1,3 cm, {ir. 1,7 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk pravokutnog
presjeka, na kraju luka bikoni~na lukovica, te polovica zglobnog tuljca, igla
nije sa~uvana.
T. I, 6
7. inv. br. H 4773; Salona;
bronca;
2. polovica 4. st.; 3. st.;
du‘. 4,9 cm, vis. 2 cm, {ir. 1,8 cm, fibula s “krjestom”, luk fibule je trakast,
ukra{en okomito postavljenom plo~icom s gornje strane luka, koja je perforirana
s pet kru‘nih otvora, naglo se lomi u nogu, dr‘a~ igle je savijena plo~ica, tako
da je kru‘nog presjeka, otvoren sa strane, gdje se provla~ila igla, cilindri~an,
zglobni tuljac kru‘nog presjeka, igla nedostaje.
T. II, 7
Lukovi~aste fibule
8. inv. br. H 2664; Salona;
bronca; 290. god.-320. god.;
du‘. 6,8 cm, vis. 2,3 cm, {ir. 2,6 cm, trapezoidni presjek luka, noga je {ira od
luka koji je s gornje strane ukra{en nizom urezanih crtica, od mehanizma za
kop~anje igle sa~uvana je polovica zglobnog tuljca i dvije lukovice, dr‘a~ igle
je cjevast, igla nije sa~uvana. (Keller 1A)
T. II, 8
VAHD 92/2000, str. 1-63
21
9. inv. br. H 3260; Salona;
bronca;
290. god.-320. god.;
du‘. 7,1 cm, vis. 2,8 cm, {ir. 5,3 cm, trapezoidni presjek luka, noga je {ira od
luka, koji je s gornje strane ukra{en nizom urezanih crtica, zglobni tuljac je
{esterokutnog presjeka, lukovice su facetirane, dr‘a~ igle je cjevast, igla nije
sa~uvana. (Keller 1A)
T. II, 9
10. inv. br. H 91; Salona;
bronca;
290. god.-320. god.;
du‘. 6,8 cm, vis. 2,3 cm, {ir. 4,1 cm, trapezoidni presjek luka, noga je {ira od
luka i ukra{ena urezanim okomitim crticama, zglobni tuljac je {esterokutnog
presjeka, dvije sa~uvane lukovice su facetirane, dr‘a~ igle je cjevast, igla nije
sa~uvana. (Keller 1A)
T. II, 10
11. inv. br. H 35; Salona;
bronca;
290. god.-320. god.;
du‘. 6,4 cm, vis. 2 cm, {ir. 1,4 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk pravokutnog
presjeka s gornje strane ukra{en nizom utisnutih trokuta, rebrom ozna~en prijelaz
prema nozi koja je {ira od luka i ukra{ena urezanim okomitim linijama, sa~uvano
je pola zglobnog tuljca i jedna lukovica, cjevasti dr‘a~ igle. (Keller 1A)
T. II, 11
12. inv. br. H 2325; Salona;
bronca;
290. god.-320. god.;
du‘. 6,8 cm, vis. 2,7 cm, {ir. 4 cm, trapezoidni presjek luka koji je ukra{en
nizom urezanih okomitih crtica, noga je {ira od luka i ukra{ena urezanim
okomitim crticama, zglobni tuljac je {esterokutnog presjeka, dvije sa~uvane
lukovice su kuglaste, dr‘a~ igle je cjevast, igla nije sa~uvana. (Keller 1A)
T. II, 12
13. inv. br. H 2884; Salona;
srebro;
290. god.-320. god.;
du‘. 4,3 cm, vis. 2,8 cm, {ir. 0,6 cm, ulomak lukovi~aste fibule, kojoj je
sa~uvan dio luka ukra{en nizom urezanih crtica, noga koja je ukra{ena urezanim
limijama, te cjevasti dr‘a~ igle. (Keller 1A)
T. III, 13
14. inv. br. H 693; Salona;
bronca;
290. god.-320. god.;
22
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
du‘. 3,3 cm, vis. 2,1 cm, {ir. 2,9 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk i dio zaglavnog
tuljca s jajastom, lagano facetiranom lukovicom, na sredini luka jedva vidljiv
ukras urezanih linija. (Keller 1A)
T. III, 14
15. inv. br. H 441; Salona;
srebro;
290. god.-320. god.;
du‘. 4,7 cm, vis. 2,7 cm, {ir. 0,7 cm, ulomak lukovi~aste fibule, kojoj je sa~uvan
dio luka ukra{en nizom urezanih crtica, noga koja je ukra{ena urezanim
limijama, te cjevasti dr‘a~ igle. (Keller 1A)
T. III, 15
16. inv. br. H 52; Salona;
bronca;
290. god.-320. god.;
du‘. 4,8 cm, vis. 2,2 cm, {ir. 3,9 cm, lukovi~asta fibula, zglobni tuljac
{esterokutnog presjela, luk trapezoidnog, neukra{en, lukovice su kuglaste, na
po~etku i na kraju noge linearni ukras, igla nije sa~uvana. (Keller 1A)
T. III, 16
17. inv. br. H 2436; Salona;
bronca;
290. god.-320. god.;
du‘. 5,3 cm, vis. 2,5 cm, {ir. 1,1 cm, trapezoidni presjek luka koji je ukra{en
nizom urezanih okomitih crtica, noga je {ira od luka i ukra{ena urezanim
okomitim crticama, od mehanizma za kop~anje igle sa~uvana samo zaglavna
bikoni~na lukovica, dr‘a~ igle je cjevast, igla nije sa~uvana. (Keller 1A)
T. III, 17
18.. inv. br. H 2343; Salona;
bronca;
290. god.-320. god.;
du‘. 2 cm, vis. 2 cm, {ir. 3,3 cm, ulomak lukovi~aste fibule, sa~uvan dio luka
kojem su na sredini jedva vidljivi ostaci ukrasa urezanih linija, dio zglobnog
tuljca s lukovicom koja je jajasta, lagano facetirana. (Keller 1A)
T. III, 18
19. inv. br. H 22; Salona;
bronca,
srebro;
290-320. god.;
du‘. 7,5 cm, vis. 3,4 cm; {ir. 6,2 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en s
gornje strane tau{iranom cik-cak linijom, takav se ukras nastavlja i na sredini
noge, na po~etku jedan, a na kraju noge dva puta se javlja trokutasti ukras,
zglobni tuljac je {esterokutnog presjeka i ukra{en volutama s gornje strane,
lukovice su facetirane, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 1A)
T. III, 19
VAHD 92/2000, str. 1-63
23
20.. inv. br.. H 50; Salona;
bronca;
290. god.-320. god.;
du‘. 6 cm, vis. 3,3 cm, {ir. 0,8 cm, sa~uvan luk i noga fibule, na nozi linearni
ukras na po~etku i kraju noge, a luk je ukra{en jednom urezanom linijom na
sredini, te cik-cak motivom s obje strane luka. (Keller 1B)
T. IV, 20
21. inv. br. H 4245; Salona;
bronca s pozlatom;
290-320.;
du‘. 6,2 cm, vis. 2,9 cm, {ir. 5 cm, luk fibule sna‘no izvijen, kratka noga nosi
linearni ukras, na dnu luka ostaci omotane ‘ice, mehanizam za kop~anje igle
je zglobni. (Keller 1B)
T. IV, 21
Objavljeno: S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217, 220,
kat. br. 7.
22. inv. br. H 2609; Salona;
bronca;
290. god.-320. god.;
du‘. 6,1 cm, vis. 2,5 cm, luk fibule kra}i je od noge, koja je ukra{ena linearnim
ukrasom na po~etku i na kraju noge, na sredini luka niz urezanih trokuti}a,
{esterokutni presjek zglobnog tuljca kojem se s gornje strane nalazi dodatak,
lukovice su izdu‘ene. (Keller 1B)
T. IV, 22
23. inv. br. H 4602; Salona;
bronca;
290. god.-320. god.;
du‘. 4,4 cm, vis. 2,5 cm, {ir. 4,8 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk pravokutnog
presjeka s gornje strane ukra{en nizom okomitih crtica, zglobni tuljac s izvijenim
hrptom, lukovice su kuglaste. (Keller 1B)
T. IV, 23
24. inv. br. H 458; Salona;
srebro;
290. god.-320. god.;
du‘. 4,6 cm, vis. 2 cm, {ir. 3,9 cm, luk fibule je {esterokutnog presjeka, na
prijelazu u nogu oko luka namotana ‘ica, noga je ukra{ena urezanim okomitom
linijama, zglobni tuljac {esterokutnog presjeka, lukovice, od kojih su dvije
sa~uvane, su facetirane, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 1B)
T. IV, 24
25. inv. br. H 5723; Salona;
srebro s pozlatom;
290-320. god.;
24
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
du‘. 6,8 cm, vis. 2,4 cm, {ir. 5 cm, lukovi~asta fibula, jako izvijen luk ukra{en
je motivom pasjeg skoka, kratka noga nosi linearni ukras, igla nedostaje,
mehanizam za kop~anje igle je zglobni. (Keller 1B)
T. V, 25
Objavljeno: S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217, 220,
kat. br. 6.
26. inv. br. H 459; Salona;
srebro;
290-320. god.;
du‘. 3,5 cm, vis. 2,1 cm, {ir. 0,7 cm, luk fibule s natpisom na jednoj strani
“MESSOR FECIT”, a na drugoj strani koja je uokvirena to~kicama, je natpis
“UTERE FELIX”, na hrptu je dvostruki niz to~kica, mehanizam za kop~anje
igle je zglobni. (Keller 1B)
T. V, 26
Objavljeno: Bull. Dalm. IX, 38, 18, CIL III, 10195/2; I. KOVRIG, Die Haupttypen
der Kaiserzeitlichen Fibeln in Pannonien, Budapest, 1937, 125; Pisana rije~ u
Hrvatskoj, katalog, Zagreb 1985, 404, e, S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana,
Split 1994. god., 217, 220, kat. br. 8.
27. inv. br. H 457; Salona;
zlato;
290-320. god.;
du‘. 3,6 cm, vis. 2,7 cm, {ir. 2,8 cm, lukovi~asta fibula, luk ukra{en nizom
malih kvadrati}a, s jedne strane luka natpis DE(L)MATI, a s druge UTERE
FELIX, na nozi nosi linearni ukras, igla nedostaje, mehanizam za kop~anje
igle je zglobni. (Keller 1B)
T. V, 27
Objavljeno: Bull. Dalm. IX, 35, n 17; I. KOVRIG, Die Haupttipen der
Kaiserzeitlichen Fibeln in Pannonien, Budapest, 1937, 127; CIL III, 10195/1; S.
IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217, 220, kat. br. 9.
28. inv. br. H 2618; Salona;
bronca;
310. god.-350. god.;
du‘. 7,7 cm, vis. 2,4 cm, {ir. 2,5 cm, pravokutni presjek luka, rebrom ozna~en
prijelaz prema nozi koja je {ira od luka, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom
sa~uvan je djelomi~no, sa~uvana je samo jedna lukovica, i to zaglavna, koja je
facetirana, dr‘a~ igle je cjevast, igla nije sa~uvana. (Keller 2B)
T. V, 28
29. inv. br. H 2774; Salona,
bronca;
310.-350. god.;
VAHD 92/2000, str. 1-63
25
du‘. 6,1 cm, vis. 3 cm, {ir. 0,7 cm, trapezoidni presjek luka, koji je na bo~nim
stranama ukra{en nizom utisnutih koncentri~nih kru‘nica, noga ukra{ena
linearnim ukrasom te kru‘nim udubljenjima na kraju noge. (Keller 2B)
T. V, 29
30. inv. br. H 2054; Salona;
bronca;
310. god.-350. god.;
du‘. 5,1 cm, vis. 1,7 cm, {ir. 3,5 cm, luk pravokutnog presjeka, rebrom ozna~en
prijelaz prema nozi koja je {ira od luka i trokutasto se {iri, ukra{ena dvjema
utisnutim kru‘nicama i urezanim linijama, zglobni tuljac s blago izvijenim
hrptom, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 2B)
T. VI, 30
31. inv. br. H 680; Salona;
bronca;
310. god.-350. god.;
du‘. 7,4 cm, vis. 2,5 cm, {ir. 0,6 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk pravokutnog
presjeka ukra{en urezanim motivom riblje kosti, noga ukra{ena rebrima koja
se trokutasto {ire i cjevasti dr‘a~ igle. (Keller 2B)
T. VI, 31
32. inv. br. H 34; Salona;
bronca;
310. god.-350. god.;
du‘. 6,6 cm, vis. 2 cm, {ir. 4,1 cm, luk pravokutnog presjeka, na sredini luka
urezana linija, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka, ukra{ena
utisnutim koncentri~nim kru‘nicama, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom,
cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 3B)
T. VI, 32
33. inv. br. H 33; Salona;
bronca;
340. god.-390. god.;
du‘. 7,6 cm, vis. 4,5 cm, {ir. 4,5 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en nizom
urezanih crtica, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka,
ukra{ena s dva para utisnutih koncentri~nih kru‘nica na po~etku i na kraju
noge, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije
sa~uvana. (Keller 3B)
T. VI, 33
34. inv. br. H 675; Salona;
bronca;
340. god.-390. god.;
du‘. 7,2 cm, vis. 2,5 cm, {ir. 4,6 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en urezanim
uzdu‘nim linijama, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka,
ukra{ena s dva para utisnutih koncentri~nih kru‘nica na po~etku i na kraju
26
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
noge, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, cjevasti dr‘a~ igle, igla sa~uvana
u donjem dijelu. (Keller 3B)
T. VI, 34
35. inv. br. H 3745; Salona;
bronca;
340. god.-390. god.;
du‘. 7,2 cm, vis. 2,7 cm, {ir. 4,5 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en nizom
crtica, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka, ukra{ena parom
utisnutih koncentri~nih kru‘nica na po~etku i s dva para na kraju noge, dok je
sredina nagla{ena urezanom linijom, zglobni tuljac blago izvijen, cjevasti dr‘a~
igle. (Keller 3B)
T. VI, 35
36. inv. br. H 1550; Salona;
bronca;
340. god.-390. god.;
du‘. 6,3 cm, vis. 1,8 cm, {ir. 3,7 cm, luk pravokutnog presjeka, rebrom ozna~en
prijelaz prema nozi koja je {ira od luka i trokutasto se {iri, ukra{ena s tri para
urezanih kru‘nica i urezanim linijama, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom,
cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 3B)
T. VII, 36
37. inv. br. H 70; Salona;
bronca;
340. god.-390. god.;
du‘. 5,8 cm, vis. 1,8 cm, {ir. 2,6 cm, luk pravokutnog presjeka, rebrom ozna~en
prijelaz prema nozi koja je {ira od luka i trokutasto se {iri, ukra{ena s tri para
utisnutih kru‘nica i urezanim linijama, zglobni tuljac kojem nedostaje jedan
kraj, ima blago izvijeni hrbat, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller
3B)
T. VII, 37
38. inv. br. H 2067; Salona;
bronca;
340.-360. god.;
du‘. 6,7 cm, vis. 2,5 cm, {ir. 1 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk pravokutnog
presjeka, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka i ukra{ena sa
po dva para utisnutih kru‘nica, cjevasti dr‘a~ igle. (Keller 3B)
T. VII, 38
39. inv. br. H 677; Salona;
bronca;
340.-360. god.;
du‘. 5,2 cm, vis. 1,8 cm, {ir. 2,5 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en s
gornje strane urezanim linijama, noga ukra{ena s pet pari koncentri~nih kru‘nica,
VAHD 92/2000, str. 1-63
27
zglobni tuljac blago izvijen, s jedne strane mu nedostaje zavr{etak i lukovica,
cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 3B)
T. VII, 39
40. inv. br. H 686; Salona;
bronca;
340.-360. god.;
du‘. 4,2 cm, vis. 1,8 cm, ulomak fibule, sa~uvana noga i prijelaz u luk, na nozi
ukras parova koncentri~nih kru‘nica na po~etku i na kraju noge. (Keller 3B)
T. VII, 40
41. inv. br. H 2652; Salona;
bronca;
340.-360. god.;
du‘. 4,5 cm, vis. 1,4 cm, {ir. 1,1 cm, ulomak fibule, sa~uvana noga, na nozi
ukras parova koncentri~nih kru‘nica na po~etku i na kraju noge. (Keller 3B)
T. VII, 41
42. inv. br. H 1489; Salona;
bronca;
340.-360. god.;
du‘. 3,4 cm, vis. 2,6 cm, {ir. 4,4 cm, ulomak fibule, sa~uvan dio luka
pravokutnog presjeka ukra{en urezanim linijama i zglobni tuljac s blago
izvijenim hrptom, te dvije postrane lukovice. (Keller 3)
T. VIII, 42
43. inv. br. H 2354; Salona;
bronca;
340.-360. god.;
du‘. 4 cm, vis. 2,4 cm, {ir. 4,4 cm, ulomak lukovi~aste fibule, sa~uvan zglobni
tuljac, tri lukovice i luk polukru‘nog presjeka. (Keller 3)
T. VIII, 43
44. inv. br. H 2034; Salona;
bronca;
340. god.-360. god.;
du‘. 1,7 cm, vis. 2,5 cm, {ir. 4,5 cm, ulomak lukovi~aste fibule, sa~uvan zglobni
tuljac s blago izvijenim hrptom, tri lukovice i sam po~etak luka, koji je bio
trapezastog presjeka. (Keller 3)
T. VIII, 44
45. inv. br. H 1777; Salona;
bronca;
340. god.-360. god.;
du‘. 1,1 cm, {ir. 2,9 cm, ulomak lukovi~aste fibule, sa~uvano pola zglobnog
tuljca s blago izvijenim hrptom, jedna lukovica i sam po~etak luka koji je bio
trapezastog presjeka. (Keller 3)
T. VIII, 45
28
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
46. inv. br. H 690; Salona;
bronca;
340. god.-360. god.;
du‘. 2 cm, {ir. 2,8 cm, ulomak lukovi~aste fibule, sa~uvan dio zglobnog tuljca,
jedna lukovica i dio luka trapezastog presjeka. (Keller 3)
T. VIII, 46
47. inv. br. H 19; Salona;
bronca;
350.- 380. god.;
du‘. 8,7 cm, vis. 3,3 cm, {ir. 5,7 cm, fibula trapezoidnog presjeka luka, noga
{ira od luka ukra{ena na sredini noge, ukras jedva vidljiv na luku i na nozi,
zglobni tuljac s izvijenim hrbatom na kojem su dvije perforacije, srednja lukovica
te dio igle nedostaju. (Keller 4A)
T. VIII, 47
48. inv. br. H 37; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 4,6 cm, vis. 3 cm, {ir. 5,9 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk pravokutnog
presjeka s urezanom linijom s gornje strane, zglobni tuljac s izvijenim hrbatom
koji ima dvije perforacije, dvije kuglaste lukovice. (Keller 4A)
T. IX, 48
49. inv. br. H 5083; Split, Lora, salonitanski ager
bronca;
350.- 380. god.,
du‘. 7,1 cm, vis. 2,2 cm; {ir. 4,5 cm, luk trapezoidnog presjeka, ukras nije
vidljiv, noga je ~ini se bila ukra{ena koncentri~nim kru‘nicama, zglobni tuljac
je narebren s gornje strane, lukovice su kuglaste, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije
sa~uvana. (Keller 4A)
T. IX, 49
50. inv. br. H 4504; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 8,2 cm, vis. 2,9 cm, {ir. 5,3 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en nizom
“tangenta” motiva, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka, a
ukras sa sredine luka nastavlja se na nozi fibule ukra{ene s dva para utisnutih
koncentri~nih kru‘nica na po~etku i tri para na kraju noge, zglobni tuljac s
blago izvijenim hrptom i pet perforacija, cjevasti dr‘a~ igle. (Keller 4A)
T. X, 50
51. inv. br. H 17; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 8,4 cm, vis. 2,9 cm, {ir. 5,3 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en nizom
“tangenta” motiva, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka, a
VAHD 92/2000, str. 1-63
29
ukras sa sredine luka nastavlja se na nozi, noga je nadalje ukra{ena s dva para
utisnutih koncentri~nih kru‘nica na po~etku i tri para na kraju noge, zglobni
tuljac s blago izvijenim hrptom i dvije perforacije, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije
sa~uvana. (Keller 4A)
T. X, 51
52. inv. br. H 6153; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 7,5 cm, vis. 2,1 cm, {ir. 4,3 cm, fibula sa~uvana u cijelosti, trapezoidni
presjek luka, od kojeg je noga ne{to {ira i ukra{ena parovima koncentri~nih
kru‘nica, lukovice su bikoni~ne, zglobni tuljac izvijen s gornje strane. (Keller
4A)
T. XI, 52
53. inv. br. H 448; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 8,5 cm, vis. 3,6 cm, {ir. 5,4 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en nizom
“tangenta” motiva, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka, a
ukras sa sredine luka nastavlja se i na nozi fibule, noga je nadalje ukra{ena s
dva para utisnutih koncentri~nih kru‘nica na po~etku i tri para na kraju noge,
zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom i pet perforacija, cjevasti dr‘a~ igle.
(Keller 4A)
T. XI, 53
54. inv. br. H 2324; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 8,9 cm, vis. 2,9 cm, {ir. 5,3 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en nizom
urezanih crtica, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka i
perforirana na jednome mjestu, ukra{ena s dva para utisnutih koncentri~nih
kru‘nica na po~etku i s tri para na kraju noge, dok je sredina nagla{ena s tri
urezane linije, zglobni tuljac blago izvijen i ima dvije perforacije, cjevasti
dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 4A)
T. XI, 54
55. inv. br. H 25; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 8,1 cm, vis. 2,6 cm, {ir. 4,8 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en nizom
kosih crtica, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka, ukra{ena
s dva para utisnutih koncentri~nih kru‘nica na po~etku i s tri para na kraju
noge, dok je sredina nagla{ena dvjema urezanim linijama, zglobni tuljac blago
izvijen, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 4A)
T. XII, 55
30
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
56. inv. br. H 4506; Salona;
bronca;
350.-380. god.,
du‘. 7,4 cm, vis. 2,6 cm, {ir. 1,1 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk trapezoidnog
presjeka s urezanim nizom motiva u obliku tangente, takav ukras se produ‘ava
i na sredini noge koja je ukra{ena i koncentri~nim kru‘nicama, sa~uvan je i
cjevasti dr‘a~ igle. (Keller 4A)
T. XIII, 56
57. inv. br. H 450; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 8 cm, vis. 3 cm, {ir. 4,9 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en urezanom
linijom s gornje strane, te kra}im linijama sa strane luka, noga je ukra{ena s
dva para utisnutih koncentri~nih kru‘nica na po~etku i s tri para na kraju noge,
dok je sredina nagla{ena dvjema urezanim linijama, zglobni tuljac blago izvijen,
cjevasti dr‘a~ igle sa~uvan djelomi~no. (Keller 4A)
T. XIII, 57
58. inv. br. H 2503; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 8,3 cm, vis. 2,7 cm, {ir. 5 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en nizom
to~kica, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka, ukra{ena s
dva para utisnutih koncentri~nih kru‘nica na po~etku i s tri para na kraju noge,
dok je sredina ukra{ena nizom ukrasa motiva tangente, zglobni tuljac je narebren
s gornje strane i ima dvije perforacije, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana.
(Keller 4A)
T. XIII, 58
59. inv. br. H 5720; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 10,2 cm, vis. 2,9 cm, {ir. 6,6 cm, lukovi~asta fibula kojoj je zaglavna
plo~ica perforirana, luk je u‘i od noge, i po sredini ukra{en ubodima koji su
ispunjeni nielom, a na isti na~in je ukra{ena i sredina noge, dok joj je uz rub
niz koncentri~nih kru‘nica, fibula je premazana plavom bojom, mo‘da je rije~
o oksidaciji bakra, sa~uvana je plo~ica za pri~vr{}ivanje igle, igla nedostaje,
mehanizam za kop~anje igle je zglobni. (Keller 4A)
T. XIV, 59
Objavljeno: S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217, 221,
kat. br. 15.
60. inv. br. H 5721; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
VAHD 92/2000, str. 1-63
31
du‘. 8,8 cm, vis. 3,2 cm, {ir. 5,8 cm, lukovi~asta fibula, kojoj je zaglavna
plo~ica perforirana, sredina luka i noge ukra{ene vertikalno urezanim crticama,
uz rub noge kru‘na udubljenja, sa~uvana u cijelosti, mehanizam za kop~anje
igle je zglobni. (Keller 4A)
T. XIV, 60
Objavljeno: S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217, 220,
kat. br. 14.
61. inv. br. H 5722; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 8,3 cm, vis. 3,1 cm, {ir. 6,2 cm, lukovi~asta fibula, kojoj je perforirana
zaglavna plo~ica, sredina luka i noge nose ukras niza kru‘nica, a uz rub noge
motiv voluta stopljen s masom noge. (Keller 4A)
T. XV, 61
Objavljeno: S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split, 1994. god., 217, 221,
kat. br. 16.
62. inv. br. H 16; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 7,1 cm, vis. 3,2 cm; {ir. 5,7 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en s
gornje strane nizom to~kastih uboda, a takav se ukras nastavlja i na sredini
noge, zglobni tuljac je ukra{en s po dvije perforacije sa svake strane, cjevasti
dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana, na cijeloj povr{ini vidljivi su ostaci plave boje.
(Keller 4B)
T. XV, 62
63. inv. br. H 449; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 8,3 cm, vis. 2,9 cm, {ir. 5,4 cm, lukovi~asta fibula kojoj je zaglavna
plo~ica perforirana, lukovice facetirane, na hrptu trapezoidnog luka urezan
linearan ukras, na nozi motiv polo‘enog “c”, sa~uvana u cijelosti, mehanizam
za kop~anje igle je zglobni. (Keller 4B)
T. XVI, 63
Objavljeno: S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217, 220,
kat. br. 10.
64. inv. br. H 5719, Salona;
bronca s pozlatom;
350.-380. god.;
du‘. 7 cm, vis. 2,8 cm, {ir. 5,8 cm, lukovi~asta fibula kojoj je zaglavna plo~ica
perforirana, viti~asti ukras urezan sredinom luka i noge, uz rub noge tri para
32
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
dvostrukih voluta, nedostaje igla i zaglavna lukovica, mehanizam za kop~anje
igle je zglobni. (Keller 4B)
T. XVI, 64
Objavljeno: S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217, 220,
kat. br. 11.
65. inv. br. H 432; Salona;
bronca, srebro, nielo;
350.-380. god.;
du‘. 8,6 cm, vis. 3 cm, {ir. 5,6 cm, lukovi~asta fibula kojoj je zaglavna plo~ica
perforirana, uz rub noge ukras dvostrukih voluta, po sredini noge, na hrptu i sa
strane luka urezan je motiv tangente na tau{iranoj srebrnoj plo~ici i nieliran,
nedostaje igla, mehanizam za kop~anje igle je zglobni. (Keller 4B)
T. XVII, 65
Objavljeno: S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217, 220,
kat. br. 12.
66. inv. br. H 15; Salona;
bronca, srebro, nielo;
350.-380. god.;
du‘. 9,4 cm, vis. 3,2 cm, {ir. 6 cm, lukovi~asta fibula kojoj je zaglavna plo~ica
perforirana, uz rub noge ukras dvostrukih voluta, po sredini noge i luka urezan
motiv kru‘nica na tau{iranoj srebrenoj plo~ici i ispunjen nielom, sa~uvana u
cijelosti, mehanizam za kop~anje igle je zglobni. (Keller 4B)
T. XVII, 66
Objavljeno: S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217, 220,
kat. br. 13.
67. inv. br. H 453; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 7,4 cm, vis. 2,4 cm, {ir. 4,9 cm, luk trapezoidnog presjeka na sredini
ukra{en urezanim linijama, a ukras se nastavlja i na sredini noge, rebrom
ozna~en prijelaz luka u nogu, koja je ukra{ena nizovima utisnutih kvadrati}a
na rubovima, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, igla nije sa~uvana. (Keller
4C)
T. XVIII, 67
68. inv. br. H 3738; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 6,6 cm, vis. 2,2 cm, {ir. 4,4 cm, luk trapezoidnog presjeka, rebrom ozna~en
prijelaz u nogu, a ukra{ena je nizovima utisnutih kvadrati}a na rubovima noge,
zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, dr‘a~ igle i igla nisu sa~uvani. (Keller 4C)
T. XVIII, 68
VAHD 92/2000, str. 1-63
33
69. inv. br. H 3863; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 8,1 cm, vis. 3 cm, {ir. 5,1 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en urezanom
cik-cak linijom, rebrom ozna~en prijelaz u nogu koja se su‘ava prema kraju, a
ukra{ena je nizovima utisnutih kvadrati}a na rubovima noge, a po sredini ima
isti motiv kao na luku, a na vanjskoj strani ukra{ena je nespretno urezanim
rombovima i linijama, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, lukovice su
bikoni~ne, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 4C)
T. XIX, 69
70. inv. br. H 3733; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 7 cm, vis. 2,4 cm, {ir. 4,2 cm, luk trapezoidnog presjeka, rebrom ozna~en
prijelaz u nogu, a ukra{ena je nizovima utisnutih kvadrati}a na rubovima noge;
po sredini su urezane linije, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, cijela
fibula premazana je plavom bojom, mo‘da se radi o oksidaciji bakra, cjevasti
dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 4C)
T. XIX, 70
71. inv. br. H 4531; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 6,4 cm, vis. 2,4 cm, {ir. 4,1 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en urezanom
linijom, rebrom ozna~en prijelaz u nogu, a ukra{ena je nizovima utisnutih
kvadrati}a na rubovima noge; po sredini ima pet urezanih linija, zglobni tuljac
s blago izvijenim hrptom, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 4C)
T. XX, 71
72. inv. br. H 4753; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 6,5 cm, vis. 2,2 cm, {ir. 2,8 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en urezanom
linijom, rebrom ozna~en prijelaz u nogu, a ukra{ena je nizovima utisnutih
kvadrati}a na rubovima noge, a po sredini ima urezane tri linije, sa~uvana
samo jedna strana zglobnog tuljca s blago izvijenim hrptom, cjevasti dr‘a~
igle, igla nije sa~uvana. (Keller 4C)
T. XX, 72
73. inv. br. H 2731; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 6,7 cm, vis. 2,4 cm, {ir. 4,5 cm, luk trapezoidnog presjeka, rebrom ozna~en
prijelaz u nogu koja se {iri prema kraju, a ukra{ena je nizovima utisnutih
kvadrati}a na rubovima noge i urezanom linijom po sredini, zglobni tuljac s
blago izvijenim hrptom; zaglavna lukovica je bikoni~na, postrane su kuglaste,
cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 4C)
T. XX, 73
34
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
74. inv. br. H 24; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 6,4 cm, vis. 2,4 cm, {ir. 4,1 cm, luk trapezoidnog presjeka, rebrom ozna~en
prijelaz u nogu, koja je dosta o{te}ena i ukras je nejasan, po sredini su urezane
linije, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije
sa~uvana. (Keller 4C)
T. XXI, 74
75. inv. br. H 2504; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 5,2 cm, vis. 1,9 cm, {ir. 3,7 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en urezanim
linijama po sredini luka, rebrom ozna~en prijelaz u nogu, a ukra{ena je nizovima
utisnutih kvadrati}a na rubovima noge; po sredini su urezane linije, zglobni
tuljac s blago izvijenim hrptom, cjevasti dr‘a~ igle. (Keller 4C)
T. XXI, 75
76. inv. br. H 2149; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 4,3 cm, vis. 2,6 cm, {ir. 0,8 cm, ulomak lukovi~aste fibule, sa~uvan dio
luka ukra{en nizom urezanih kru‘nica i noga kojoj je sredina ukra{ena kao i
luk, po rubovima noge utisnuti trokuti}i. (Keller 4C)
T. XXI, 76
77.. inv. br. H 5718; Salona;
bronca;
350.-380. god.;
du‘. 6,6 cm, vis. 2,2 cm, {ir. 4,2 cm, lukovi~asta fibula, zaglavna plo~ica je
narebrena, po sredini luka {iroki urez, na rubu noge urezane linije u obliku
trapeza. (Keller 4C)
T. XXI, 77
Objavljeno: S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217. 222,
kat. br. 17.
78. inv. br. H 2378; Salona;
bronca;
340.-390. god.,
du‘. 1,7 cm, vis. 2,6 cm, {ir. 5,3 cm, ulomak fibule, sa~uvan dio luka
trapezoidnog presjeka s urezanim ukrasom na sredini, blago izvijeni zglobni
tuljac i dvije lukovice. (Keller 3/4)
T. XXII, 78
79. inv. br. 539; Salona;
bronca;
VAHD 92/2000, str. 1-63
35
340.-390. god.,
du‘. 5 cm, vis. 2, 6 cm, {ir. 1,7 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk trapezoidnog
presjeka s vidljivim ostacima ukrasa na sredini. (Keller 3/4)
T. XXII, 79
80. inv.br. H 4348; Split; salonitanski ager;
zlato;
5. st.;
du‘. 8,7 cm, vis. 3,3 cm, {ir. 1,6 cm, lukovi~asta fibula kojoj nedostaje igla i
dio zaglavnog tuljca, noga fibule je formirana slobodno postavljenim volutama,
na sredini noge, na hrptu i dnu luka urezane crtice ispunjene nielom. (Keller 6)
T. XXII, 80
Objavljeno: Z. VINSKI; Kasnoanti~ki starosjedioci u salonitanskoj regiji prema
arheolo{koj ostav{tini predslavenskog supstrata, VAHD, 68/1967, 15, T. V,1;
F: BU[KARIOL, Nalaz groba s nakitom kraj krstionice u Splitu, Kulturna
ba{tina 19, Split 1989. god. 23 - 28; S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana,
Split 1994. god., 217. 222, kat. br. 19.
81.. inv. br. H 51; Salona;
bronca, pozlata;
5. st.;
du‘. 3,3 cm, vis. 1 cm, {ir. 2,9 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk koji je {upalj i
ukra{en s gornje strane nizom urezanih okomitih crtica, presjek mu nije mogu}e
odrediti, tuljac je {esterokutnog presjeka, hrbat blago izvijen. (Keller 6)
T. XXII, 81
82. inv. br. H 3064; Salona;
bronca, pozlata;
5. st.;
du‘. 3,4 cm, vis. 2,2 cm, {ir. 2,5 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk trokutastog
presjeka koji je {upalj, tuljac je {esterokutnog presjeka, hrbat blago izvijen.
(Keller 6)
T. XXII, 82
83. inv. br. 3334; Salona;
bronca, pozlata;
5. st.;
du‘. 5,1 cm, vis. 2,7 cm, {ir. 3,8 cm, fibula trokutastog presjeka luka, luk je
{upalj, prijelaz u nogu nazna~en rebrom, sa~uvana jedna voluta na po~etku
noge, zglobni tuljac je {esterokutnog presjeka, hrbat blago izvijen, ima dvije
perforacije, sa~uvane su dvije facetirane lukovice. (Keller 6)
T. XXII, 83
36
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
LITERATURA
B a j u s c - C o c i ç 1997
I. BAJUCS-S. COCIÇ, Fibule romane de la Porolissum, Acta Musei Napocensis,
34, Cluj-Napoca, 1997, 521-534.
B e h r e n s 1954
G. BEHRENS, Zur Typologie und Technik der provinzialrömischen Fibeln,
Jahrbuch des römische germanischen Museum, 1, Mainz, 1954, 220-236.
B ö h m e 1972
A. BÖHME, Die Fibeln der Kastelle Saalburg und Zugmantel, Saalburg Jahrbuch
XXIX, Frankfurt, 1972.
B ö h m e 1980
H. W. Böhme, u katalogu: Gallien in der Spätantike von Kaiser Constantin zu
Frankenköning Childerich, 173, Mainz, 1980.
B o j o v i } 1983
D. BOJOVI], Rimske fibule Singidunuma, Beograd, 1983.
B u l i } 1886
F. BULI], Bull. Dalm. 9/1886, 35.
B u o r a 1997
M. BUORA, “Zwiebelknopffibeln” del tipo Keller 6 da Aquileia, Arheolo{ki
Vestnik 48, Ljubljana, 1997., 247-261.
B u r g e r 1966
A.Sz. BURGER, The Late Roman cemetery at Ságvár, Acta Arheologica
Hungarica 18, Budimpe{ta, 1966, p. 99-234.
B u { k a r i o l 1989
F. BU[KARIOL, Nalaz groba s nakitom kraj krstionice u Splitu, Kulturna
ba{tina 19, Split, 1989, 23-28.
C a b r o l - L e c l e r c q 1922
CABROL-LECLERCQ, Dictionnaire d’archeologie Chretienne et de liturgie, Pariz,
1922.
C o c i ç - O p r e a n u 1998
S. COCIÇ-C. OPREANU, Barbarische Fibeln aus dem römischen Dakien: ihre
historische Bedeutung, Acta Musei Napocensis, 35/1, Cluj 1998, 195-228.
Enciclopedia dell’ arte antica, classica e orientale, vol. III, Rim, 1966.
Enciclopedia Italiana, vol. XV, Rim 1932.
F a u d u e t 1999
I. FAUDUET, Fibules préromaines, romaines et mérovingiennse du museé du
Louvre, Études d’histoire et d’archéologie, Paris, 1999.
F i s c h e r 1966
F. FISCHER, Frühe Fibeln aus Aquileia, Aquileia Nostra 37, Milano, 1966, 726.
VAHD 92/2000, str. 1-63
37
F e u g é r e 1985
M. FEUGÉRE, Les fibules en Gaule Méridionale, Revue Archaeologique de
Narbonnaise 12, Pariz, 1985.
G e r h a r z 1987
R. R. GERHARZ, Fibeln aus Afrika, Saalburg Jahrbuch 43, Frankfurt, 1987, 77107.
G e c h t e r 1980
M. GECHTER, Die Fibeln des Kastells Niederbieber, Bonner Jahrbucher 180,
Bonn, 1980, 589-610.
G i b b o n 1979
E. Gibbon, Decline and Fall of the Roman Empire, London, 1979.
G u i d a 1964
P. GUIDA, I nuovi oggetti in bronzo del museo di Aquileia, Aquileia Nostra
XXXV, Milano, 1964.
H e d d e r n h e i m i K o h l e r t - N e m e t h 1988
N. HEDDERNHEIM i M. KOHLERT-NÉMETH, Götter und Dämonen, 11
Archäologische Reihe Römische Bronzen I, Frankfurt, 1988, 72-80.
I v ~ e v i } 1994
S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split, 1994., 216-227.
J o b s t 1975
W. JOBST, Die römischen Fibeln aus Lauriakum, Linz, 1975.
J a n e s 1998
D. JANES, Brooches and insignia and Loyality to the Late Roman State, Radovi
XIII me|unarodnog kongresa za starokr{}ansku arheologiju, III, Split-Vatikan,
1998 , 387-394.
K a s t e l i c 1960
I. KASTELIC, Slovanske nekropole na Bledu, Ljubljana, 1960.
K o { ~ e v i } 1980
R. KO[^EVI], Anti~ke fibule s podru~ja Siska, Zagreb, 1980.
K o { ~ e v i } 1999
R. KO[^EVI], Neobjavljene fibule iz rimske Dalmacije i mezije, Prilozi
instituta za arheologiju u Zagrebu 15-16, Zagreb, 1998-1999, 29-39.
K o v r i g 1937
I. KOVRIG, Die Heupttypen der Kaiserzeittlichen fibeln in Panonnien, Diss.
Pann. II, 4, Budimpe{ta, 1937.
K r n ~ e v i } 1998
@. KRN^EVI], [ibenik i {ibenski kraj u ranom srednjem vijeku, MHAS Split
1998., Kulturno-povijesni vodi~ 14.
K u c h e n b u c h 1954
F. KUCHENBUCH, Die Fibel mit umgeschlangenem Fuss, Saalburg Jahrbuch
XIII, Frankfurt, 1954, p. 5-52.
38
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
L a n y i 1972
V. LANYI, Die spätantiken Gräberfelder von Pannonien, Acta Archeologia
Hungarica 24, Budimpe{ta 1972, 53-214.
L e r a t 1956
L. LERAT, Les fibules Gallo-Romaines, Annales Littéraires de l’Universite de
Besancon, Archéologie 3, Pariz 1956.
L e r a t 1957
L. LERAT, Les fibules Gallo-Romaines de Mandeure, Annales Littéraires de
l’Universite de Besancon, Archéologie 4, Pariz, 1957.
M a z u r 1998
A. MAZUR, Les fibules romaines d’avenches 1, Bulletin de’l Association, Pro
Aventico, 40, Avenches, 1998, 5-104.
Migotti i ostali
B. MIGOTTI, M. [LAUS, Z. DUKAT, LJ. PERINI], Accede ad Certissiam,
Anti~ki i ranokr{}anski horizont arheolo{kog nalazi{ta [trbinci kod \akova,
Zagreb, 1998.
M o g a i d r u g i 1997
V. MOGA, H. CIUGUDEAN, S. COCIÇ, N. RODEANU, Fibule romane de la
Apulum, Acta Musei Napocensis, 34, Cluj-Napoca, 1997, 535-558.
N e d v e d 1981
B. NEDVED, Nakit rimskog razdoblja, Nakit na tlu sjeverne Dalmacije od
prapovijesti do danas, katalog izlo‘be, Zadar, 1981, 89-151.
N o l l 1974
R. NOLL, Eine goldene “Kaiserfibel” aus Niederemmel vom Jahre 316, Booner
Jahrbuch 174, Bonn, 1974.
N o l l 1952
R. NOLL, Römerzeitliche Fibelninschriften, Germania 30, Frankfurt, 1952, 395399.
P e t r u 1972
S. PETRU, Emonske nekropole, Katalogi in monografije 7, Ljubljana, 1972.
P l e s n i ~ a r - G e c 1972
LJ. PLESNI^AR-GEC, Severno emonsko grobi{}e, Katalogi in monografije 8,
Ljubljena, 1972.
P o p e s c u 1945
D. POPESCU, Fibeln aus dem Nationalmuseum für altertümer in Bucuresti,
Dacia IX-X, Bukure{t 1945, 485-505.
P o p o v i } 1999
M. POPOVI], Tvr|ava Ras, Beograd, 1999.
P r ö t t e l 1988
P. M. PRÖTTEL, Zur Chronologie der Zwiebelknopffibeln, Jahrbuch des
römische-germanischen Zentralmuseum 35,1, Mainz, 1988, 347-372.
VAHD 92/2000, str. 1-63
39
R i e c k h o f f - P a u l i 1977
S. RIECKHOFF - PAULI, Die Fibeln aus dem römischen Vicus von Sulz am
Neckar, Saalburg Jahrbuch XXXIV, Frankfurt, 1977, 5-28.
R i e c k o f 1975
S. RIECKOF, Münzen und Fibeln aus den Vicus des Kastells Hüfingen, Saalburg
Jahrbuch XXXII, Frankfurt, 1975, 5-105.
R i h a 1994
E. RIHA, Die römischen Fibeln aus Augst und Kaiseraugst, Augst, 1994.
R i m s k e b r o n ~ a n e f i b u l e 1977
Rimske bron~ane fibule, katalog, Vojvon|anske muzej, Novi Sad, 1977.
S a g a d i n 1979
M. SAGADIN, Anti~ke pojasne spone in garniture u Sloveniji, Arheolo{ki vestnik
30, Ljubljana 1979, 249-338.
S a r i a 1928
B. SARIA, Fibeln mit Sperrvorrichtungen, Vjesnik Hrvatskog arheolo{kog
dru{tva XV, Zagreb, 1928, 73-81.
S c h m i d 1961
B. SCHMID, Die späte Völkerwanderungszeit in Mitteldeutschland, Berlin,
1961.
S t î n g ä 1996
I. STÎNGÄ , L’habitat romain de Gîrla Mare- Dép.Mehedinti, u: Roman Limes
on the Middle and Lower Danube, Beograd, 1996, 235-242.
[ r i b a r 1968
V. [RIBAR, K absolutni kronologiji najdb iz zgodnje Emone, Arheolo{ki vestnik
XIX, Ljubljana, 1968, 445-453.
T e o d o r 1988
Gh. TEODOR, Consideratii priviud fibulele Romano-Byzantine din secolele
V-VIIe.n. in Spatiul Carpato-Dunareano-Pontic, Archeologia Moldavei 12, Iasi,
1988, p. 33-51.
T h i l l 1969
G. THILL, Fibeln vom Titelberg aus den Beständen des Luxemburger Museums, Trierer Zeitschrift 32, Trier, 1969, p. 133-172.
T o p á l 1993
J. TOPÁL, Roman Cemeteries of Aquincum, Pannonia, The Western Cemetery
(Bécsi Road) I, Budapest, 1993.
T o t h 1969
E. Toth, Késörómai sir Tihanyból, Folia archeologica XLIII, 127-166,
Budimpe{ta, 1994.
T u d o r 1965
D. TUDOR, Sucidava, Une cité daco romaine et byzantine en Dacie 80, Bukure{t,
1965.
40
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
V i k i } - B e l a n ~ i } 1978
B. VIKI]-BELAN^I], Elementi ranog kr{}anstva u sjevernoj Hrvatskoj,
Arheolo{ki vestnik XXIX, Ljubljana, 1978, 588-605.
V i n s k i 1967
Z. VINSKI, Kasnoanti~ki starosjedioci u salonitanskoj regiji prema arheolo{koj
ostav{tini predslavenskog supstrata, Vjesnik za arheologiju i historiju
dalmatinsku 69, Split, 1967.
Vo l b a c h 1958
W. F. VOLBACH, Frühechristliche Kunst, Die kunst der Spätantike in Westund Ostorm, München, 1958.
(S u m m a r y )
The text deals with crossbow fibulae from Salona kept at the Archaeological Museum of Split. T- fibulae and fibulae with one knob on its bow which are, according to
their type, closely connected with crossbow ones. The total of 83 pieces were processed: two fibulae with one knob on its bow are dated in 4th and 5th century, while
there were 5 pieces of T-fibulae. Recently, they have been separated from crossbow
ones according to their type, which have been divided into groups following the Keller
typology, that puts them into six basic types each with a belonging variety. The Keller
5 type is not represented in the Salonitan material, while the other types occur with at
least one variety.
Twelve pieces come under Keller 1A type, dated from AD290 to AD320. Eight
pieces belong to 1B type (AD290-AD320). Type 2 (AD310-AD350) is represented
only by 2B variety (4 pieces). The total number of objects coming under Keller 3 type
(AD 340-AD360) is fifteen, and it is impossible to determine the exact variety of the
five examples. The remaining ten have all the features of 3B variety. The most numerous group is Keller 4 type (AD 350-AD380), with the pieces of all three varieties of the
type. Thus fifteen fibulae belong to 4A variety, five to 4B variety, and eleven to 4C
variety. The only type that is not represented by a single fibula is Keller 5 type (AD370AD400). It comprises massive fibulae with wide bow and foot that used to have a rich
ornament. Various motives were frequently used, such as portraits in medallions,
monograms, crosses and Christograms, or vegetable motives. They were often decorated in the niello technique or gold-plated.
The Keller 6 type, dated in the early 5th century, which represents the most luxurious variety for its performance and ornament, is represented with four pieces, one of
which comes from a closed deposit, where it has been found as a part of women’s
jewellery.
The importance of fibulae as archaeological material is well known and has already been pointed out. The crossbow fibulae also have a distinguished and specific
role. Salona was a Roman province capital, and therefore had to have all the structures required by its position. The proof for this fact can be found in small objects.
This is how these fibulae, although only a tiny bit in the archaeological wealth of
Salona, offer another piece of information on its importance.
VAHD 92/2000, str. 1-63
41
Foto: T. Seser
42
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
TI
1
4
2
5
3
6
VAHD 92/2000, str. 1-63
43
T II
7
10
8
11
9
12
44
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
T III
13
15
18
14
17
16
19
VAHD 92/2000, str. 1-63
45
T IV
20
21
24
22
23
46
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
TV
25
25
26
29
28
27
VAHD 92/2000, str. 1-63
47
T VI
31
30
32
33
34
35
48
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
T VII
40
36
37
39
41
38
VAHD 92/2000, str. 1-63
49
T VIII
44
43
42
46
45
47
50
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
T IX
48
49
VAHD 92/2000, str. 1-63
51
TX
50
51
52
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
T XI
52
53
VAHD 92/2000, str. 1-63
53
T XII
54
55
54
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
T XIII
57
56
58
VAHD 92/2000, str. 1-63
55
T XIV
59
60
56
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
T XV
61
62
VAHD 92/2000, str. 1-63
57
T XVI
63
64
58
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
T XVII
65
66
VAHD 92/2000, str. 1-63
59
T XVIII
67
68
60
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
T XIX
69
70
VAHD 92/2000, str. 1-63
61
T XX
71
72
73
62
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE
T XXI
76
75
74
77
VAHD 92/2000, str. 1-63
63
T XXII
79
82
78
83
81
80
64
LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE